Što je krvni tlak

Kad je sparina, iznimno visoka ili niska temperatura, rijetko se tko osjeća dobro. Osim na raspoloženje i ponašanje vrijeme utječe na zdravlje, posebice na kronične bolesnike. Prema zaključcima europskih znanstvenika, najčešće je riječ o poremećaju sna, migreni i glavobolji te o pogoršanjima stanja oboljelih od cerebrovaskularnih, kardiovaskularnih i reumatkih bolesti. Pogoršanje stanja cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih pacijenata za velikih vrućina, odnosno hladnoća, prouzročeno je dehidracijom koja utječe na slabiju opskrbu mozga kisikom, veću sklonost zgrušavanja krvi te povećava otpor u krvožilnom sustavu zbog stezanja žila zbog hladnoće, što dodatno opterećuje srce.

U Klinici za neurologiju KB Sestara milosrdnica tijekom tri godine praćenja dinamike posjeta hitnoj neurološkoj ambulanti uočeno je da se najveći broj hitnih neuroloških stanja, dakle moždanih udara, javlja tijekom naglih promjena meteoroloških parametara, posebice pri naglom padu atmosferskog tlaka, porastu vlažnosti, naglom zatopljenju ili zahlađenju.

Krvni je tlak sila kojom krv putuje kroz žile, mjeri se živinim manometrom, a mjerna su mu jedinica milimetri žive (mmHg) ili kilopaskal (kPa). Određen je time koliki je otpor u arterijama i kako dobro srce može pumpati krv. Promjer krvnih žila uvijek je prilagođen položaju tijela i aktivnosti, što krv održava stabilnim. Primjerice pri ustajanju sa stolca krvne žile nastoje se stisnuti kako bi stabilizirale krvni tlak, a ako u tome ne uspiju, zastoj krvi u nogama prouzročit će pad krvnog tlaka. Kad je riječ o hipotenziji, trajnom preniskom krvnom tlaku koji je manji od 100/60 mmHg, stanice tijela ne dobivaju dovoljno kisika pa se može javiti vrtoglavica, omaglica, slabost, poremećaj vida i nesvjestica. Unatoč tomu niski se krvni tlak smatra ‘boljim’ od visokog (hipertenzija, tlak viši od 140/90 mmHg) koji uzrokuje oštećenje krvnih žila.

Povišeni je krvni tlak rizičan čimbenik za srčani udar, cerebralnu trombozu i hemoragiju, a promjenama na stijenkama arterija može prouzročiti brojne vaskularne poremećaje. Stoga ne začuđuje što hipertenziju danas smatra tihim ubojicom. Simptomi su umor, promjene vida, mučnina, povraćanje, glavobolja, anksioznost, znojenje, drhtanje mišića, bolovi u prsnom košu, nesvjestica, zujanje u ušima, nedostatak zraka i nepravilan rad srca.

Američki je tim stručnjaka u 5-godišnjoj studiji analizirao podatke oko 450.000 pacijenata liječenih zbog visokog tlaka ne bi li utvrdio kako vremenske promjene utječu na bolest. Otkriveno je da su stope moždanih i srčanih udara veće u zimskom razdoblju jer hladnoća sužava krvne žile i konzumira se više slane hrane. Studija je upozorila na to da aktivniji ljetni stil života pritom vjerojatno igra ključnu ulogu zato što zimi ljudi dobivaju na težini i manje se kreću, a ljeti je gube jer više vježbaju.

U ljetnim se pak mjesecima lošije osjećaju osobe s niskim krvnim tlakom jer vrućina utječe na širenje krvnih žila, što pomaže otpuštanju topline iz tijela, ali snižava krvni tlak.