Zbog geodetske pogreške kasni se s projektom Stinica

Hrvatski riječni promet dio je europskoga prometnog sustava, a poznat je europski trend preusmjeravanja robnih tokova (pogotovo za rasute terete) na unutarnje plovne putove jer je riječni prijevoz jedan od najrentabilnijih.

Svojim najvećim rijekama, Dunavom, Dravom i Savom, Hrvatska je povezana sa Zapadnom, Srednjom i Istočnom Europom, a kombiniranim transportom s Jadranom te ostalim dijelovima Europe i svijeta. Dunav je međunarodna rijeka kao i Drava od ušća do Osijeka (22 km). U ostatku su Drava i Sava međudržavne rijeke. Takvo bogatstvo plovnim putevima dobra je predispozicija za razvijen riječni promet, no potencijal koji on pruža, pogotovo u gospodarskom smislu, do sada nije bio adekvatno iskorišten. Unutarnji plovni putevi Hrvatske integrirani su u mrežu europskih plovnih putova VII. (dunavskog) koridora, a potpisivanjem višestranoga europskog ugovora o glavnim unutarnjim plovnim putevima dio su međunarodnih plovnih putova.

Dunavom i Dravom danas se plovi cijelim plovnim tokom, s malo manjim intenzitetom. Na rijeci Savi trgovaca plovila odvija se od Rušćice pokraj Slavonskog Broda do Siska; prevozi se sirova nafta. Na drugom dijelu Save većinom plove plovila za eksploataciju šljunka i pijeska – ističe kapetan Velibor Gacik, direktor HRB-a Dunavskog Lloyd-a Sisak.

Ne može se reći da je situacija na unutarnjim plovnim putevima kao u njihovo zlatno doba 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Ali nije. Sadašnja situacija posljedica je ratnih godina tijekom kojih su plovni putevi bili zatvoreni. Nakon završetka rata situacija se pomalo vraća na staro. No to do danas još nije postignuto jer su iz godine u godinu uvjeti i kriteriji koje moraju zadovoljiti putevi sve stroži, a i Europska unija nameće svoje kriterije i norme. Osim standarda ISO-9001, ADN-ovih normi za prijevoz opasnih i drugih tvari EU zahtijeva niz navigacijskih uređaja i opreme za praćenje kako bi se postigla što veća sigurnost plovilde, poboljšao i ubrzao prijevoz robe.

Osim navedenih uvjeta i normi kapetan Velibor Gacik ističe da bi za intenzivniju plovidbu nužno bilo čišćenje toka Save, rijeke koja spaja Hrvatsku i europske plovne putove. Tim postupcima proširio bi se i produbio riječni plovni put, dakle veći dio godine osigurala bi se neometana i sigurna plovidba brodova pod maksimalnim gazom u skladu s kategorizacijom vodnog puta.

Osim svih novih i starih problema vezanih uz unutarnju plovidbu važno je istaknuti da se plovi i dalje, da ljudi žive za brodove, za rijeke i sve ono što ona sa sobom nosi.

Budući da želimo što brže ući u Uniju, može se vjerovati da ćemo pratiti norme koje ona postavlja. Sve više ljudi prepoznaje prednosti riječnog prijevoza pa se u skladu s time može pretpostaviti da će gužva na riječnim prometnim putovima biti sve veća. Želimo li gužvu na hrvatskim rijekama, znamo što moramo činiti.