Home / Tvrtke i tržišta / 10 najvećih maloprodajnih lanaca

10 najvećih maloprodajnih lanaca

Dok je 2008. na tablici najvećih bilo čak šest domaćih trgovaca, lani se situacija okrenula u korist stranih trgovačkih lanaca. Umjesto splitskog Tommyja ušao je austrijski Spar, a Getro je prešao u strano vlasništvo.

Domaći trgovci posustaju, a stranci grabe naprijed, zaključak je koji se nameće već nakon prvog pogleda na ljestvicu 10 najvećih trgovaca široke potrošnje u 2009. i 2008. godini. Naime, dok je 2008. na toj tablici bilo čak šest domaćih trgovaca, a 2007. godine njih sedam, lani se situacija okrenula u korist stranih trgovačkih lanaca. Na spomenutu ljestvicu umjesto splitskog Tommyja ušao je austrijski Spar, a Getro je akvizicijom Mercatora iz domaćeg prešao u strano vlasništvo, pa je tako na listi 10 najvećih trgovaca u Hrvatskoj trenutačno šest stranih trgovačkih lanaca.

Stranci su ujedno bili rekorderi po rastu prihoda u segmentu široke potrošnje – Lidl je ostvario organski rast od 41,2 posto, a Spar od 35,7 posto. Zahvaljujući tomu njemački diskonter skočio je za čak četiri mjesta na ljestvici najvećih trgovaca, a Spar je s 12. mjesta došao na deveto.

Ipak, nisu svi strani trgovački lanci glatko prošli kroz recesijsku godinu. Mercatorovi su prihodi pali gotovo 13 posto, odnosno za oko 333 milijuna kuna. Iako je zbog tog pada slovenski lanac sada na trećem mjestu najvećih trgovaca, zahvaljujući akviziciji Getroa ipak će uspjeti zadržati dobar plasman, iza domaćeg Konzuma koji čvrsto drži poziciju broj jedan (njegovi prihodi jednaki su zbroju sedam trgovačkih lanaca koji su iza njega na ljestvici).

Prošla godina nije bila sjajna ni austrijskoj Billi koja treću godinu zaredom bilježi pad prihoda. I domaći lanci uglavnom bilježe minuse – Kerum je pao oko pet posto, Getro čak 27,5 posto, a ni lider Konzum nije uspio proći neokrznut kroz recesiju. Njegovi prihodi, dođuše, pali su samo za 0,74 posto. Kada je riječ o domaćim lancima, najveće iznenađenje svakako su riječke Plodine koje su ostvarile rast od 14 posto i s prihodom od oko 2,46 milijardi premašile Mercator.

Dvoznamenkasti rast, 35,5 posto, ostvarila je i Diona, no te su brojke većinom rezultat dovršenja projekta pripajanja Istracommerca, Merkur Raba i prodavaonica iz sustava Purisa. Zbog pada kupovne moći, moći lani gotovo nije bilo moguće ostvariti rast prihoda bez akvizicija ili otvaranja novih trgovina. Samo oni koji su uložili znatna sredstva u investicije uspjeli su ostvariti rast. Dokazuju to primjeri Spara, Lidl, Plodina, ali i splitskog Tommyja koji je zahvaljujući intenzivnim investicijskim aktivnostima ostvario rast od osam posto.

Nova prodajna mjesta u kombinaciji s niskim cijenama bila su recept za uspjeh u 2009. godini, a dvoznamenkasti rast Sportine, New Yorkera i Mana Mode dokaz da je taj model polučio dobre rezultate. Dobre rezultate nekim trgovcima donijela je propast konkurenata, točnije HG Spota, Peveca i Ve-mila. Problemi s kojima su se suočila spomenuta tri trgovca išli su na ruku svima ostalima koji su poslovali u tom segmentu. Najbolje je to iskoristio Bauhaus, povećavši prihode s 273 na 402 milijuna kuna, i Konikom, koji je unatoč katastrofalnom padu prodaje potrošačke elektronike u Hrvatskoj uspio ostvariti rast od šest posto.

Ukupno gledano, najveće tvrtke iz sektora trgovine, njih 284 koliko ih se našlo na ljestvici ‘najvećih’, stajale su znatno bolje nego ostatak branše. Naime, ukupni prihodi tih tvrtki manji su za samo 2,2 posto nego godinu dana ranije, a cijela je trgovina u zemlji lani pala za 15-ak posto. Iako su spomenute kompanije dosta pozornosti posvetile troškova, pa su smanjile broj zapošlenih za oko pet tisuća i zahvaljujući tomu čak povećale prihod po zaposlenom, to im nije pomoglo da njihova dobit bude na zadovoljavajućoj razini. Čak 55 posto, odnosno s 2,7 milijardi na 1,2 milijarde, pala je dobit prije oporezivanja trgovaca s liste najvećih.

Zbog daljnjeg pada prometa u trgovini i pada kupovne moći, u 2010. godini sigurno ćemo vidjeti daljnje pogoršanje poslovnih rezultata trgovaca. Borba cijenama nastavit će se, a kompanije će se osim na pridobivanje kupaca fokusirati na održavanje likvidnosti i kakve takve profitabilnosti. Tko u tome uspije i pronađe financijska sredstva za ekspanziju, iz godine koja je pred nama izaći će kao pobjednik. Budući da je već sada jasno da mnogi u tome nisu uspjeli ni lani te da su na izmaku snaga, u 2010. godini vidjet ćemo još jedno preslagivanje na tržištu trgovine.