Pristupačniji leasing – od sada i fizičkim osobama

I kad bi se toliko smanjila stavka rashoda u ovogodišnjem proračunu, rebalans bi i dalje bio samo kozmetički. Međutim, to bi bila uvertira u pravo kresanje potrošnje u proračunu za iduću godinu.

U strahu su velike oči. Očajna Europska unija, suočena s dubokim rupama u državnim financijama većine svojih članica, odlučila se igrati mrkve i batine. Suverenitet nad svojim proračunima zemlje članice vjerojatno će biti prisiljene prepustiti novom tijelu na vidiku, Fiskalnoj uniji. Članice koje ne uspiju disciplinirati minus unutar mastriškog okvira bit će kažnjene, one koje prste zadrže podalje od ‘pekmeza’ bit će nagrađene. Toliko je financijska disciplina u strahu od grčkog sindrom u EU postala važna stvar.

Podbačaj prihoda Hrvatska zasad nije toliko očajna, barem ne nominalno (deficit je ‘samo’ dva posto BDP-a), no strog je nadzor itekako potreban. Iako Hrvatska ne iskače iz Maastrichta, velik je problem sustavno izigravanje planiranog. Tako je u prvih pet mjeseci manjak u proračunu dosegnuo 6,9 milijardi kuna ili 80 posto planiranog za cijelu godinu. Podbacaju prihodi od poreza na dohodak i dobit, sve je manje uplata doprinosa, a rashodi i dalje rastu. Konkretno, doprinosi su pet posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, porez na dohodak devet posto, a poreza na dobit prikupljeno je gotovo 30 posto manje. To je možda najalarmantniji pokazatelj stanja realnog sektora na čijim leđima proračun živi. Istina, u planu je izrada zakona o fiskalnoj odgovornosti koji bi propisao koliki smije biti deficit. No zakon će se zgotoviti najranije na zimu, zato na ovogodišnji rebalans neće imati nikakav utjecaj.

Dok vladajući o rebalansu tek razmišljaju, i to iza zatvorenih vrata, analitičari nemaju dvojbe: – Vrijeme je za veliki konsenzus prošlo, smanjenje rashoda nema alternativu – kategoričan je Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke. Gordan Maras, poslovni direktor SDP-a, također kaže da je rebalans neizbježan, to više što je Vlada branila javnu potrošnju, a teret krize uvođenjem novih poreza prebacila na građane. Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, misli da će dosadašnje postupno uvođenje raznih mjera iz Programa ekonomskog oporavka imati veći učinak tek 2011.: – No rebalans nudi priliku za uvođenje što više mjera iz Programa, što bi osiguralo vjerodostojnost ekonomskoj politici, odnosno stvorilo uvjete da se iduće godine uistinu smanji deficit.

Tihomir Domazet, predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo, kaže da više ni u čemu osim u potpuno novom ekonomskom smjeru ne vidi smisao.