Svjetska industrija obnovljivih izvora energije i učinkovitosti ima 10 milijuna zaposlenih, a ekološko poslovanje neizbježno otvara nova radna mjesta. U Hrvatskoj najveću mogućnost zapošljavanja ipak nudi sektor biomase.
Američki predsjednik Barack Obama početkom ove godine najavio je pokretanje 17 tisuća zelenih poslova i za to namijenio 2,3 milijarde američkih dolara, čime ne planira samo stvoriti nova radna mjesta nego razviti ekonomiju. Obama je vrlo rano prepoznao taj potencijal i kao jedan od glavnih stupova predizborne kampanje istaknuo tzv. zelene poslove u energetici te najavio da će, bude li izabran, omogućiti stvaranje pet milijuna novih poslova u sljedećih deset godina. U to će se uložiti više od 200 milijardi dolara. Takva politika već daje prve rezultate. Tim će programom SAD, kako objašnjava Robert Pašičko, stručnjak za razvoj projekata pri UNDP-ovu Programu gospodarenja okolišem, preuzeti primat u borbi protiv klimatskih promjena pa bi se trebao riješiti ovisnosti o uvozu nafte, koji kreira njegovu vanjsku politiku.
Da nije isključen razvoj ekonomije investiranjem u zelene poslove, pokazuje i istraživanje prema kojem, kako navodi Pašičko, svaki izgubljeni posao u industriji fosilnih goriva rezultira s pet do osam novih poslova u zelenoj industriji. Studija UN-ove mreže za razvoj (UNDP) ‘Zeleni poslovi u energetici’ namjerava pokrenuti diskusiju o zelenim poslovima, odnosno uporabi potencijala obnovljivih izvora energije i energetskoj efikasnosti radi domaćeg zapošljavanja, podizanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i smanjenja emisija stakleničkih plinova. O tome je li moguće da se i u Hrvatskoj razviju takva zanimanja, Pašičko ne dvoji, no pitanje je hoćemo li iskoristiti tu mogućnost. To pitanje, doduše, vrijedi i za ostatak svijeta.
Sada je potrebno zajedničko djelovanje ne samo politike i gospodarstva nego i banaka, sindikata, lokalnih zajednica, civilnog društva, šire javnosti… Za rezultate je potrebno vrijeme pa je nužno početi odmah jer nam se neće pružiti druga prilika – upozorava Pašičko. Potencijal je, kaže, velik, i za uporabu obnovljivih izvora i za razvoj ljudskih potencijala. Pokazuju to velike tvrtke poput Končara ili udruženja malih tvrtki poput klastera Inteligentna energija.
Uostalom, propadne li primjerice brodogradnja, više od deset tisuća radnika kvalificiranih za proizvodnju obnovljivih izvora naći će se na tržištu rada. Nužno je unaprijed imati alternativu za njih – upozorava Pašičko.
No možda bi trebalo radovati to što je korak prema zelenim tehnologijama dobio zamah jer neke grane obnovljivih izvora energije već godinama imaju 20 do 30-postotni porast tržišta. Budući da će posljedice klimatskih promjena biti sve vidljivije a fosilnih goriva biti sve manje, tržište obnovljivih izvora energije nastavit će rasti.
Zanimljivo je kako u UNDP-u vide razvoj budućih zelenih poslova, zapravo je zanimljiv raspon od proizvodnih djelatnosti do onih uslužnih. Tako su među desetak budućih najunosnijih poslova ponajprije projektanti, instalateri i serviseri sunčevih toplinskih sustava za pripremu (grijanje) tople vode i kasnije grijanje prostora. Za njima svoje mjesto pod suncem sigurno će naći proizvođači sunčevih toplinskih sustava i visokoučinkovitih peći na biomasu. Riječ je o proizvodnji peleta i briketa, tj. o sušenom komprimiranom drvnu, drvnoj sječki i drvnoj cjepanici. Ni izvođači energetskih pregleda (audita – pregledavanje energetskih svojstava zgrade) i certificiranja klase energetske efikasnosti u zgradarstvu neće biti zabilježeni za potražnjom kao ni stručnjaci niskoenergetske i pasivne gradnje u smislu projektiranja i izvedbe zgrade koje troše minimalnu energiju ili same proizvode vlastitu energiju.
Razvoj svake djelatnosti prati i razvoj one vezane uz nju pa će na svoje doći i savjetnici za razvoj ESCO, kreditnog ili leasing-financiranja energetskih projekata u kućanstvima kao što su niskoenergetska gradnja, poboljšanje energetske efikasnosti u stambenim jedinicama ili instalacija obnovljivih izvora energije. Nikako se ne smiju zaboraviti, upozoravaju u UNDP-u, ni stručnjaci za urbano energetsko planiranje. To je planiranje na više razina poput gradskog planiranja energetskoga održivog prometa, toplinske i električne energije… kao i školovanje termotehničara, tj. stručnjaka za projektiranje i održavanje toplinskih mreža (područnog grijanja).
