1. STROOME

Predviđa se da će se u budućnosti društvene mreže diferencirati prema zajedničkim interesima, profesijama i stilovima življenja. Evo pet primjera u kojem smjeru bi se mreže mogle razvijati:

Stroome je nova društvena mreža pokrenuta u travnju ove godine, na kojoj surađuju novinari, filmaši, putnici i bilo tko drugi s videokamerom. Fokus je na videosadržaju koji se stavi na internet, a zatim se na njemu radi u suradnji s ostalom online zajednicom.

Ovu društvenu mrežu zovu Zakonom 2.0. Okuplja pravnikove, odvjetnike i ostale znalce, a jedini drugima pomažu donijeti razne strategije i odluke. Imaju i forum na kojem rješavaju pitanja poput ‘kako dati otkaz 60-godišnjaku sa što manje posljedica’.

Ovo je jedna od nekoliko ekskluzivnih mreža na koju, sve da želi, čovjek ne može bez pozivnice. Članovi su elitični poslovnici, njih 14.000. Bilo da je riječ o profesionalnim savjetima bilo o primjerice prodaji jahte, članovi dobro i iznimno efikasno surađuju.

Ovo je društvena mreža čiji se korisnici jednostavno poznaju jer se kreću u istim društvenim krugovima. Iznimno visokim društvenim krugovima. Za ovu mrežu treba pozivnicu, a na njoj se druže slavne ličnosti, supermodeli i svjetske posvuduše. New York Times mrežu je opisao kao ‘Facebook nekolicine’.

Na Gaia Onlineu većina korisnika je tinejdžeri koji se igraju u svom virtualnom svijetu kao avatari. Ima više od 10 milijuna članova i svakodnevno raste. Ono što je razlikuje od drugih jest nevjerojatna aktivnost na forumu. Guardian piše da je riječ o drugom forumu po popularnosti na svijetu, odmah nakon Yahooa.

i Foursquareu moglo donijeti znatan promet jesu primjerice restaurani i agencije u turističkim središtima koji bi mogli korisnike u blizini obavijestiti o ponudi. Kolektiva, internetska stranica koja osigurava velike popuste na usluge svojim korisnicima kada ih se dovoljno prijaviti, mogla bi dobro iskoristiti nove mogućnosti koje lociranje nudi. Zaprje se, međutim, još na online kupnji, na što se velik broj ljudi još nije naviknuo.

Kada se svlada ta zapreka, u Kolektivi smatraju da će se i s lokacijskim mrežama moći raditi korisne stvari. Za sada postoje mogući modeli. Nikola Krajačić, voditelj internetske promocije i online zajednice za Kolektivu, kaže kako lokacijske igre mogu poslužiti da korisnik mreže dođe u restoran s kojim Kolektiva ima dogovoren popust, a nakon što se locira (čekira) u tom restoranu, njegova mreža (Gowalla, Foursquare ili Punkt) prikaže mu obavijest da može ostvariti 50 posto ili više popusta uz Kolektivin kupon.

Negativna strana toga jest što su ponude na Kolektivi dnevne pa je mala vjerojatnost da će se netko naći na toj lokaciji, čekirati, doznati za kupon i onda ga kupiti. No bez obzira na to, za naše je korisnike (sadašnje i buduće) dobra i sâma obavijest, spoznaja da je Kolektiva ondje prisutna. Kad je riječ o mjestima na kojima Kolektiva nije bila, odnosno gdje nismo imali ponude, korisnik pri čekiranju može dobiti mogućnost ‘javi Kolektivi za ovu lokaciju’ i na jednostavan način može nam javiti gdje je, što je ondje, što bi htio da po-kušamo dogovoriti i eventualno nam poslati fotku – iznosi moguću varijantu Krajačić.

Takav bi recept mogle slijediti brojne tvrtke. Napokon, outsourcing poslova na širu društvenu zajednicu jedan je od razloga uspjeha brojnih slobodnih softvera, TV programa, čak i znanstvenih projekata. Lociranje korisnika moglo bi potaknuti upravo još veću sinergiju između tvrtki ponuđača nekih usluga i proizvoda te korisnika i konzumenata.

Mogućnosti je mnogo. Čini mi se da će biti zanimljivo putem društvenih mreža vidjeti koja su mjesta ‘in’ i kako se mijenja popularnost. Mreže će početi više utjecati na popularnost tih lokacija, a i vlasnici lokala znat će tko su im posjetitelji. Mnogo će se toga dati iščitati – kaže Ličina.

Lokacijske mreže počele su na sebe skretati i veliku pozornost investitora. Samo prošli tjedan javljeno je kako će u Foursquare biti uloženo 20 milijuna dolara rizičnog kapitala. Nije loše za malu kompaniju kojoj još nije jasno koliko će novca moći ‘okretati’ zahvaljujući inovaciji u svijetu društvenih mreža. Ključno za novu investiciju bilo je da je Dennis Crowley, direktor i suosnivač Foursquarea, najavio kako neće prodati Foursquare nego će ga razviti u respektabilnu i neovisnu tvrtku. Investitori i marketingaši u stranim državama imaju povjerenja. Vrijeme je da se i domaći poredaju na startnu liniju.

Uistinu, velike tvrtke poput Kamen Pazina, Purisa i Istracomercia, no prava snaga Pazina mala su i srednja poduzeća, kojih je više od 900 – komentira gradonačelnik Renato Krušić.

Cijenu zakupa gradskog prostora snizili smo 10 posto onima koji svojim biznisom mogu pridonijeti obnovi stare gradske jezgre. Šibenska jezgra, naime, dijeli sudbinu većine dalmatinskih gradova – napušta je većina poduzetnika koji traže prostore u novim trgovačkim centrima. Uza sniženje cijene zakupa dodatne olakšice dajemo vlasnicima tradicionalnih obrta koji prostor plaćaju samo 500 kuna na mjesec, a u funkciji su turističke promocije. Imali smo dva uspješna natječaja s pomoću kojih smo iznajmili prazne gradske prostore, no još ima mnogo praznih privatnih – komentira gradonačelnik Šibenika Ante Županović.

No unatoč smanjenju komunalnih doprinosa gradnja u Šibeniku nije se intezivirala. Razvoj koči neriješeno pitanje starih vojarni koje su trebale biti vraćene Gradu i u kojima bi se trebali provesti projekti poput Pomorskog inovativnog centra u suradnji s norveškom Vladom te međunarodni Studij energetike i ekologije.

Neki će gradovi još ove godine rebalansirati pro- račun, tako da pojma nemaju kako će njihova priča završiti. Međutim, neki su se pripremili za više scenarija: – Prošle smo godine iz proračuna izdvojili milijun, ove dva milijuna kuna za rasterećenje gospodarstva. Sve je usmjereni u povećanje broja novozaposlenih, tako da komunalni doprinos tvrtki ovisi o broju ljudi koje su zaposlili. Poduzetnici mogu birati koju olakšicu žele iskoristiti – komunalni doprinos ili oslobađanje od plaćanja priključka za vodu. Pazin šest mjeseci nakon zapo- sljenja sufinancira 50 posto doprinos za radnike koji su najmanje dva mjeseca bili na Zavodu za za- pošljavanje. Subvencioniramo i nastup na sajmo- vima poduzetnika koji promoviraju lokalne bren- dove. Šest uvedenih mjera poticajno je jer podu- zetnicima štedimo novac, ali za taj novac netko mora zaposlit ćetiri do pet novih radnika. Imamo velike tvrtke poput Kamen Pazina, Purisa i Istra- commercea, no prava snaga Pazina mala su i srednja poduzeća, kojih je više od 900 – komentira gradonačelnik Renato Krušić.

Budućnost Rijeke u tješnjoj je povezanosti gra- dova i općina. Industrija se mora razvijati ondje gdje ima prostora i zajednička je obveza osiguravanje komunalne infrastrukture. To smo uspjeli i u samoj Rijeci i riječkom prstenu jer su to preduvjeti da poduzetnici obavljaju svoju djelatnost – ističe Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke i pred- sjednik Udruge gradova Hrvatske, dodajući da su zainteresirani za industrije koje će se temeljiti na novim tehnologijama i koje će najmanje ekološki opterećivati područje.

Da bi poduzetnicima olakšali poslovanje odrekli su se 15 milijuna kuna iz gradskog proračuna. Ta se rupa, kaže Obersnel, kratkoročno ne može po- puniti, za taj iznos moraju se reducirati troškovi. Međutim, smatra da se to dugoročno isplati jer će se povećanjem poduzetnika u proračun slijevati veći prihodi od poreza na dohodak.

‘Oprezno u rezanju’ – Gradovi poduzetni- cima najviše mogu pomoći tako da ne budu za- preka u investicijskom ciklusu i smanjuju doprinose. Treba biti vrlo oprezan u rezanjima parafi- skalnih nameta da ne bismo preplili granu na kojoj sjedimo. Vlada se vrlo olako odreka nekih prihoda lokalne samouprave. Da se PDV na energente, komunalne usluge ili osnovne prehrambene namirnice smanjio, bio bi to velik poticaj i poduzetni- cima, ali i važan socijalni moment – smatra riječki gradonačelnik. Dodaje da lučke djelatnosti moraju ostati dominantna gospodarska grana, ali da su po- trebni i intermodalni logistički centri u kojima se može razvijati dio prateće prerađivačke industrije za robu koja prolazi kroz riječku luku.

Ivanić Grad u Zagrebačkoj županiji ima najmanju komunalnu naknadu i komunalni doprinos, zbog čega ništa nije smanjio. No investitori u Ivanić Gradu ipak imaju poticajne uvjete. Komunalni doprinos može se platiti u ratama, a za plaćanje odjednom odobrava se 20-postotni popust. Postoji i posebna skupina popusta za investitore ovisno o vrsti ulaganja, vrijednosti investicije, broju novootvorenih radnih mjesta te poseban popust od 20 posto za gradnju niskoenergetskih i pasivnih objekata: – Sve su vrste industrija dobrodošle. Posebno nas veseli dolazak investitora čija je proizvodnja vezana uz energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. Otvoreni smo i za investitore vezane uz poljoprivredu, servisne, ugostiteljske i trgovacke djelatnosti kao i za stanogradnju – ističe gradonačelnik Ivanić Grada Boris Kovačić, koji smatra da Vlade mjere nisu poticajne ni socijalne te da je potpuno druga priča koji su od tih nameta doista potrebni i koji od njih utječu na razvoj i ulaganja.

No ima i onih rijetkih koji Vlade mjere smatraju savsm primjerenima. Među njima je i Antun Korušec, gradonačelnik Bjelovara, koji ističe da je Vlada za svaku mjeru razradila aktivnosti za provođenje te zadužila i mjerodavne institucije za ostvarivanje u utvrđenim rokovima. Stanje na terenu ipak, izgleda drukčije jer nijedan grad od uvođenja svih tih mjera nije zabilježio veći interes investitora, nego većina lokalnih zajednica razmišlja o sljedećem rebalansu usklađujući se još jedanput s Vladinim adutima gospodarskog oporavka.

Korušecovu teoriju pobija i Mate Sučić, komercijalni direktor bjelovarske Sirovine – Trgopre-rade, tvrtke koja ne osjeća poticaj aktivnosti koje provodi Bjelovar: – Gotovo sve iskoristile su trgovine. Oni koji su u poduzetničkoj zoni imaju koristi od provedenih mjera, no mi nikakve – osvrnuo se direktor tvrtke za ekologiju i gospodarenje otpadom na oslobađanje korisnika poslovnih zona od komunalnog doprinosa u iznosu od 50 posto.

Točne posljedice smanjenja parafiskalnih nameta zahtijevaju praćenje gospodarskih kretanja, posebice u gradu koji želi privući metaloprerađivačku, drvoprerađivačku, autolimarsku, prehrambenu te elektroničku industriju, no čini se da je ono izostalo. Poljoprivredno-prerađivačku industriju pak želi razvijati Požega, u kojoj se u prvih šest mjeseci prihod komunalnog doprinosa smanjio oko 48 posto, spomeničke rente 10-ak, a zakup javnih površina 17-ak posto: – Na smanjenje prihoda utjecala je i loša Vladina gospodarska politika koja nije imala poticajnih mjera za razvoj gospodarstva u proteklih godinu dana, što je rezultiralo smanjenjem zaposlenih. Tako se direktno utjecalo na gradske prihode – naglašava Zdravko Ronko, gradonačelnik Požege, i ističe da će Vladine mjere samo onemogućiti jedinice lokalne i regionalne samouprave da obavljaju svoju funkciju. Čini se da, slušajući Vladine ‘preporuke’, decentralizacija samo još više vodi centralizaciji jer na kraju takvim mjerama lokalne zajednice postaju još ovisnije o ‘centrali’, osobito one koje samo čekaju da im se dojavi što im je činiti. Samo gradovi koji sami uzmu uzde u svoje ruke, pa i po cijenu lokalnih izbora i još tanjeg proračuna, i koji samostalnim inicijativama stupe u kontakt s poduzetnicima mogu, ako ništa drugo, remen rastegnuti do rupe na kojoj neće ostati bez daha.