BESPLATNI SOFTVERI

Osam gradova gospodarstvu uštedjelo više od 52 milijuna kuna parafiskalnih nameta. Rijeka je ostvarila uštede kroz smanjenje komunalne naknade za 10%, smanjenje spomeničke rente na tri kune, smanjenje cijene zakupa poslovnih prostora od 10 ili 20%, te subvencioniranje kamatne stope od oko 1,5 do 2%, što je ukupno procijenjeno na 15 milijuna kuna. Labin je smanjio komunalni doprinos od 50% u poslovnoj zoni, zamrznute su cijene komunalnih usluga, a smanjena je i cijena zakupa poslovnih prostora, uz subvencioniranje kamata za poduzetničke kredite, što donosi uštedu od 11 milijuna kuna. Zadar je smanjio spomeničku rentu na tri kune, porez na tvrtku od 55 posto, te osnovu poreza na potrošnju na 1%, što ukupno iznosi 10 milijuna kuna.

Koprivnica je ostvarila uštede od 8 milijuna kuna smanjenjem cijene plina od 6 do 10%, produženim rokovima plaćanja s 15 na 45 dana, ukidanjem komunalnih doprinosa za gradnju pasivnih kuća, te promjenom cijene odlaganja otpada prema količini. Pazin je smanjio porez na tvrtku do 50% za izvoznike, komunalni doprinos od 50%, komunalnu naknadu do 50%, naknadu za vodni priključak do 50%, te cijenu zakupa poslovnih prostora od 10 ili 25%, što donosi uštedu od 2,8 milijuna kuna. Požega je smanjila zakup poslovnih prostora od 10%, spomeničku rentu na tri kune, te poticaje u poljoprivredi od 300 tisuća kuna, uz smanjenje cijene zakupa javnih površina od 20 do 25%, što ukupno iznosi 1,5 milijuna kuna.

Šibenik je smanjio zakup poslovnih prostora od 10%, komunalni doprinos od 50% za investitore, te olakšicu za tradicionalne obrede u funkciji turizma. Karlovac je ostvario djelomično smanjenje spomeničke rente, sufinanciranje kamata za kredite, te kreditiranje poljoprivredne proizvodnje, što donosi uštedu od 1,3 milijuna kuna. Varaždin je smanjio porez na tvrtku, spomeničku rentu, te subvencioniranje kamata poduzetnicima. Pula i Bjelovar su također smanjili komunalni doprinos od 50% u poslovnoj zoni.

Gradonačelnik Ivanić Grada, Boris Kovačić, ističe da Vlade mjere nisu poticajne ni socijalne, te da je potrebno razmotriti koji su od tih nameta doista potrebni i koji utječu na razvoj i ulaganja. Antun Korušec, gradonačelnik Bjelovara, smatra da je Vlada razradila aktivnosti za provođenje mjera, no stanje na terenu pokazuje drugačije. Mate Sučić, komercijalni direktor bjelovarske Sirovine, naglašava da tvrtka ne osjeća poticaj aktivnosti koje provodi Bjelovar, te da su mjere korisne samo za poduzetnike u poslovnim zonama.

Točne posljedice smanjenja parafiskalnih nameta zahtijevaju praćenje gospodarskih kretanja, posebno u gradovima koji žele privući industrije poput metaloprerađivačke i drvoprerađivačke. Požega želi razvijati poljoprivredno-prerađivačku industriju, no smanjenje prihoda od komunalnog doprinosa, spomeničke rente i zakupa javnih površina ukazuje na lošu Vladinu gospodarsku politiku. Gradonačelnik Požege, Zdravko Ronko, naglašava da će Vladine mjere onemogućiti lokalne samouprave da obavljaju svoju funkciju, te da decentralizacija vodi ka centralizaciji, čime lokalne zajednice postaju ovisnije o ‘centrali’. Samo gradovi koji preuzmu inicijativu i kontaktiraju poduzetnike mogu se prilagoditi i preživjeti u ovim uvjetima.