CIJENA PŠENICE Seljaci mogu dobiti najviše 95 lipa umjesto traženih 1,20 kn/kg

Seljaci mogu dobiti najviše 95 lipa umjesto traženih 1,20 kn/kg. Potkraj lipnja i početkom srpnja cijena je neočekivano počela rasti i prema nekim prognozama trend će se nastaviti i kratko nakon žetve. No svjetski poremećaji seljacima daju lažnu nadu – rast, naime, neće biti drastičan.

Poplave koje su uništile velik dio pšenice bile su povod prognozi nekih malih proizvođača da će manjak te žitarice izazvati porast njezine cijene. No iako posljednjih nekoliko dana cijene na tržištu lagano rastu, uzrok nipošto nisu poplave u Hrvatskoj jer je njezino tržište u svjetskim okvirima beznačajno, zato je teško očekivati da će dostići za poljoprivrednike željenu zaštitu cijenu od 1,20 kuna za kilogram.

Rast cijena potaknut je njihovim povećanjem u Rusiji i sušom u Francuskoj te nešto većom potražnjom u Europi. Ali ne treba tomu pridavati veću važnost, dodaje direktorica Žitozajednice, jer je svjetska zaliha pšenice 200-tinjak milijuna tona, najviša u posljednjih devet godina.

No osim toga u obzir moramo uzeti i podatke Državnoga zavoda za statistiku u kojima stoji da je ove godine posijano čak 22 posto manje pšenice nego lani jer su ratari, poučeni lanjskim iskustvom natezanja zbog pšenice, shvatili da moraju mijenjati poslovnu politiku pa su se okrenuli proizvodnji drugih kultura, najviše soje i kukuruza. Tako bi za razliku od prošle godine, kad je proizvedeno 850 tisuća tona, ove godine urod mogao biti 600-tinjak tisuća tona, upravo onoliko koliko Hrvatskoj treba.

Tek sada u obzir dolaze štete od poplave jer su one, kao što je nedavno rekao ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, veće od 20 posto, tako da bi ukupni prinosi sa 140 tisuća hektara posijanih površina mogli na kraju biti 500-tinjak tisuća tona, što ni samoj Hrvatskoj nije dovoljno. Doduše, to ne znači da je svih 20-ak posto pšenice uništeno: – Dobar dio prodat će se kao stočna hrana – kaže Čapo.

Doduše, neslužbeno nam je sugovornik koji je želio ostati anoniman potvrdio da je cijena prvoklasne pšenice u okruženju već dosegnula 95 lipa i ona bi jedina, iako vrlo teško, mogla dosegnuti željenu cijenu seljaka. Međutim, seljaci takvu pšenicu nemaju. Istina, ona koja je već požnjevena u Baranji pokazala se iznimno kvalitetnom, no proizveli su je veliki sustavi, u prvom redu Agrokor i dio Granolio. Prinosi će biti, ipak, 20 posto manji (prosječno 4,8 tona) jer je poplava nanijela nepovratnu štetu: – Ta je pšenica pravilno tretirana, primijenjene su sve mjere vezane uz proizvodnju, i čini se da je kombinacija poplava i sunčanih dana zapravo neočekivano dobro utjecala na kvalitetu – kaže Nada Barišić, inače po struci prehrambena tehnologinja.

Obradovan takvim razvojem događaja povezanima s cijenom, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza kaže da mali proizvođači neće odustati od zaštitne cijene od 1,20 kuna za kilogram. Nije želio prognozirati koja bi cijena mogla dosegnuti maksimum, ali trend će vladati još neko vrijeme. – Prema prognozama koje ovih dana mogu čuti cijene će nastaviti rasti i kratko nakon žetve – kaže Latin.

To nagoviještaju i podaci Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP). Tako je u lipnju srednja cijena došla na 86 lipa za kilogram (najviša je bila 95 lipa), što je više nego u svibnju (srednja cijena 82 lipa). Pogotovo je to istaknuto posljednjih dana lipnja, što se nastavilo i u srpnju s tendencijom daljnjeg rasta. Zato ćemo se ovdje upustiti u prognozu utemeljenu na podacima i konzultacijama s upućenima i reći da će cijena dosegnuti najviše 95 lipa za kilogram, što je i dalje premalo za ratare: – Neka im onda tu cijenu plati onaj tko misli da imaju pravo na to – rezolutan je Čapo.

U Žitozajednici, kaže Barišić, ne žele ništa prognozirati, međutim i ona smatra da nema ni govora o 1,20 kuna. Na posljednjem sastanku otkupljivača u Ministarstvu poljoprivrede prošli tjedan raspravljalo se o cijeni pšenice i, iako svi o tome šute, donesen je zaključak da je dotaknula samo dno te će u idućem razdoblju uistinu malo rasti. Dakle, rast cijena neće biti drastičan. Pravi uzrok rasta jest malen poremećaj na svjetskom tržištu, a neznatno na nju utječe manje posijanih površina u Hrvatskoj. O šteti od poplava iluzorno je govoriti jer su se slučajno poklopile s tržišnim poremećajima.