DRŽAVNA UPRAVA U sedam godina masa plaća porasla 62 posto

Osnovani su deseci različitih agencija, zavoda, instituta koji su preuzeli poslove iz djelokruga ministarstava i zapošljavali velik broj ljudi, a da se nije smanjivao broj zaposlenih u ministarstvima.

Podaci o rashodima za plaće isplaćene iz državnog proračuna, osnovicama za izračun plaća i životnim troškovima tijekom dvaju posljednjih HDZ-ovih mandata, dakle od 2003. do danas, pokazuju golem nerazmjernost. U proteklim je sedam godina stavka rashoda za plaće porasla čak devet milijardi kuna (s 14,5 na 23,5), odnosno 62 posto. Doduše, ove će godine, zbog smanjenja osnovice za izračun plaća, to biti nešto manje. U prvoj je polovici ove godine isplaćeno oko 11 milijardi kuna, dakle u cijeloj bi godini to moglo biti oko 22 milijarde – milijardu i pol manje nego lani. No to usporedbi brojki ne čini manje šokantnom. Naime, osnovica je u tom razdoblju porasla tek 1,183 kuna ili 28 posto, a životni su troškovi, prema izračunu troškova sindikalne košarice NHS-a, porasli samo 17,2 posto.

U čemu je ‘kvaka’? U broju zaposlenih, naravno. U posljednjih pet godina, kad su se pregovori s EU zahvatali, osnovani su deseci različitih agencija, zavoda, instituta koji su preuzeli poslove iz djelokruga rada ministarstava i zapošljavali velik broj ljudi, a da se istodobno nije smanjivao broj zaposlenih u tim istim ministarstvima. Državni je aparat, kakvog li iznenađenja, naglo i nekontrolirano nabijao. Da je u tom razdoblju rasla samo osnovica plaća, ne i broj zaposlenih, rashodi bi za plaće porasli četiri, a ne devet milijardi kuna.

Dok je broj zaposlenih u državnoj upravi rastao poput kvasca, nitko se od vladajućih nije zapitao kamo su s tržišta rada nestali zaposleni u realnom sektoru. Naime, prema desezoniranim podacima (kakve službena statistika ne rabi, pa podaci o broju zaposlenih izgledaju barem malo ljepše) iz privatnog je sektora nestalo čak 130 tisuća ljudi! Istodobno u HDZ-ovoj je Vladi ukupno 69 državnih tajnika – tri i pol puta više nego u Račanovo doba iako je broj ministarstava smanjen.

U 45 raznih državnih tijela (ministarstva, državni uredi, državni zavodi) Hrvatska ima čak 154 agencije, instituta, zavoda, fonda, a Vlada si je uza sve to osnovala još 60 savjetodavnih povjerenstava, komisija, vijeća i odbora, iako je ministar Davorin Mlakar najavio smanjenje broja zaposlenih. Svako od njih ima svog predsjednika, ravnatelja, stručnu službu, troškove, naknade članovima. Dok se javna uprava razvlači po ustima svih kritičara, tko još pita kakvi su rezultati rada ovakve državne uprave?