Home / Mediji i publikacije / MARKETING FUNNEL Potrošači sve manje vjeruju televiziji, sve više Facebooku

MARKETING FUNNEL Potrošači sve manje vjeruju televiziji, sve više Facebooku

Potrošači sve manje vjeruju televiziji, sve više Facebooku. Sa sve većom količinom komercijalnih poruka mozak je postao skeptičniji i propušta sve manje poruka tradicionalnog oglašavanja. Danas samo 14 posto ljudi vjeruje oglasima, a njih 78 posto vjeruje preporuci na društvenim medijima.

Većina oglašavanja danas je nezamijećena, no postoje jednostavni načini koji će učiniti reklamu ne samo primijećenom nego će se o njoj i govoriti. U današnjem svijetu preopterećenja informacijama ‘marketing funnel’ (proces od informiranja o proizvodu do donošenja odluke o kupnji) začepljen je, a tvrtke će se morati koristiti društvenim medijima kako bi ga otvorile. Na taj način moguće je povećati prodaju i do tri puta.

Prvi sljedbenici Isusa nisu bili bogati i slavni. Oni koji su ga slijedili bili su ribari i drvodjelje, prosjaci, bludnice i osobe na rubu opstanka. Oni koji nisu imali što izgubiti ni što obraniti. S Isusom je njihov život dobio novo značenje i mnogi od njih proputovali su svijetom govoreći o njegovim djelima. Unatoč zlostavljanjima i mogućnosti da izgube slobodu širili su novu vjeru. Na taj način prenošenjem riječi s osobe na osobu utemeljeno je kršćanstvo.

U eri masovnih medija, radija i televizije izvorna metoda za širenje poruke usmenom predajom je zaboravljena. Posljednjih 50 godina oglašivači su se potpuno oslanjali na tzv. marketing funnel u kojem je publika bila zasipana TV oglašavanjem. To se svidjelo samo nekim gledateljima od koji je manji dio odlučio i isprobati proizvod. Dio onih koji su isprobali proizvod postali su mu i odani. Radi povećanja prodaje tvrtke su forsirale sve veći broj oglasa. Tako je bilo sve do dana kad su potrošači postali otporni na reklame i kad su se oglasili na njihove poruke. Razlog je tomu djelomično u zasićenosti informacijama, a djelomično zbog toga što su nailazili na mnogo oglasa koji su odstupali od stvarnosti pa su prestali vjerovati oglašavanju u cjelini. Kao da je netko stavio velik čep na vrh lijevka koji je blokirao prolaz svim oglasnim porukama na putu do ciljane publike.

Danas postoji i drugi razlog zbog kojeg je ‘marketing funnel’ začepljen, a to je da ljudi imaju izbor što i koga slušati. Prvi put u povijesti možemo potpuno kontrolirati koje ćemo informacije primiti, kada, kako i od koga. Internet kao cjelina omogućio je pristup informacijama, Google olakšao pretraživanje istih, a Facebook otvorio vrata konverzaciji. Zajedno su promijenili način na koji kupujemo. Danas je traženje informacija o proizvodima i uslugama jedan od ključnih razloga posjećivanja interneta i glavni je pokretač uporabe interneta 43 posto online populacije prema Globalnom web-indeksu za Europu. Na webu tražimo informacije, provjeravamo preporuke i uspoređujemo cijene i upravo je u tom trenutku ključno odaslati potrošaču informaciju o vašem proizvodu ili usluzi.

Nedavno sam čuo jednog direktora marketinga u Hrvatskoj kako kaže da ‘s TV kampanjom ili bez nje prodajemo isti broj proizvoda’. Za to je okrivio recesiju izjavivši: ‘Samo oni kojima je proizvod doista potreban će ga i kupiti, ostali će odgoditi kupnju i nema toga oglašavanja koje će ih natjerati da promijene mišljenje.’ Djelomično je to i točno, ali isto je tako točno da je publika prestala slušati, vjerovati i kupovati potaknuta samo klasičnim oglašavanjem. Dobra je vijest da postoji efikasan način, star ali ipak nov, koji će ponovno otvoriti potrošače prema oglašavanju.

Prije nekoliko tjedana prijatelj mi je spomenuo hotel za koji nikad nisam čuo. Nekoliko dana potom naišao sam na internetu na videooglas, a zatim i na printani oglas za isti hotel, tjedan dana poslije i sam sam bio gost u njemu. Informacija o tom hotelu postoji već dugo, no odjednom, u samo tjedan dana, naletjeh na njega nekoliko puta. Može se činiti kao slučajnost, no siguran sam da ste se i sami mnogo puta susreli sa sličnim ‘slučajnostima’. Jednom kad nam se osjetila otvore, vidimo i primjećujemo stvari koje nismo zamjećivali iako su stalno bile oko nas.

U današnje vrijeme zasićenja informacijama toliko stvari traži našu pozornost da mozak većinu njih automatski filtrira. Kako bismo preživjeli, a da pritom ne poludimo, mozak je prisiljen propuštati samo informacije iz pouzdanih izvora. No jednom kad od povjerljivog izvora doznamo nešto novo, otvoreni smo za više informacija o tome i iz drugih izvora. Upravo je u tome stvar: danas su pouzdani izvori informacija o proizvodima i uslugama naši prijatelji s društvenih mreža, korisnici proizvoda i usluga koji o njima pišu na blogovima i forumima, a ne više kontaktni centri proizvođača. Prema Globalnom web-indexu za Europu, do tri puta više se vjeruje osvrtima online korisnika i komentarima na forumima nego novinaru nacionalnih novina, a voditelju vijesti na TV-u vjeruje se još manje.

Tradicionalno su tvrtke pokušale primijeniti ‘media mix’ (TV, print, billboarde i sl.) kako bi stvorili kritičnu masu oglasa kojom bi se njihova poruka izdvojila iz mnoštva i bila primijećena. No sa sve većom količinom komercijalnih poruka naš je mozak postao sve skeptičniji i propušta sve manje poruka tradicionalnog oglašavanja. Danas samo 14 posto ljudi kaže da vjeruje oglasima, a prema Socialnomics.netu, čak 78 posto njih vjeruje preporuci na društvenim medijima.

Ako brend nije prisutan na društvenim medijima koji će inicirati svjesnost i razmatranje, kompanija riskira da oglašavanje ne bude zamićeno. Baš kao što nisam primjećivao oglase za hotel dok mi ga prijatelj nije spomenuo. Oglašavanje je bez prisutnosti u društvenim medijima poput vatrometa po danu: nevidljivo!

Ono što brendu treba prije nego što bilo kakvo tradicionalno oglašavanje ima smisla jest dobar niz preporuka. Društveni mediji mogu to pružiti i mogu biti pouzdan izvor koji će otvoriti ljudska osjetila za ostatak oglašavanja kompanijskog brenda. Nedavno je američki comScore iznio tvrdnju da je 2,8 puta vjerojatnije da će ljudi tražiti proizvode određenog brenda ako su prethodno bili izloženi poruci u društvenim medijima nego ako su se samo susreli s porukom u klasičnom oglašavanju.

Komunikacija putem društvenih mreža otvara prolaz klasičnom oglašavanju, što društvene mreže čini najjeftinijim, a ujedno najefikasnijim komunikacijskim kanalom, naravno, ako se ispravno upotrebljava.

Pa baš kao što je Isus trebao sljedbenike kako bi proširio svoju riječ, tako ih treba i brend. Današnji sljedbenici možda nisu prosvjaci, bludnice i ljudi na rubu egzistencije, ali poput Isusovih sljedbenika nisu ni stručnjaci, neko klasični potrošači, jedni od nas. I to je ono što ih čini ljudima od povjerenja. No za razliku od starih vremena oni se danas koriste društvenim medijima poput megafona šireći svoje mišljenje po cijelom svijetu u djeliću sekunde. Trebalo je tisuću godina da bi Europa bila kristijanizirana. Trebalo je samo desetak godina da bi Hrvatska i ostatak Europe bili društveno(medija)izirani. Kompanija koja želi otvoriti ‘marketing funnel’ i ubrzati povrat na ulaganje mora se pobrinuti da sve započne planom pridobivanja preporuke na društvenim mrežama.