Novosti o posebnom porezu

Od 1. srpnja udjeli u dobiti i dividende moraju se doznačiti na žiro-račun. Novouvedena obveza izazvati će teškoće u isplati dividende u velikim sustavima koji je isplaćuju možda i tisućama malih dioničara jer sada će morati pribaviti podatke o njihovim žiro-računima.

Prema izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit od 1. srpnja 2010. dividende i udjeli u dobiti moraju se doznačiti na žiro-račun primatelja. Ta obveza ne ovisi o poreznom određenju isplaćene dobiti ni o svoti koja se isplaćuje. Obveza isplate na žiro-račun propisana je i za isplatu koja se ne smatra oporezivim dohotkom i za isplatu dobiti koja podliježe plaćanju poreza na dohodak, odnosno posebnog poreza. Isplata na tekući ili na štedni račun primatelja fizičke osobe te isplata u gotovini prekršaj je za koji je zaprijeđena novčana kazna do 50 tisuća kuna. Novouvedena obveza izazvati će teškoće u isplati dividendi u velikim sustavima koji dividendu isplaćuju možda i tisućama malih dioničara za koje sada moraju pribaviti podatke o njihovim žiro-računima. I članovi društava s ograničenom odgovornošću te fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost od koje plaćaju porez na dobit moraju mijenjati dosadašnju praksu. Više nije dopušteno dobit isplatiti bankarskom karticom za podizanje gotovine na bankomatima poslovnih banaka. Takva se isplata također smatra gotovinskom isplatom i znači prekršaj.

Obveza plaćanja posebnog poreza od 1. srpnja 2010. djelomično je ukinuta, a tim je djelomičnim uklanjanjem obuhvaćena i isplata dividendi i udjela u dobiti. Ako se od srpnja do listopada 2010. isplaćuje dobit u svoti do 6.000 kuna na mjesec, ne plaća se poseban porez. No ako se u jednom mjesecu istoj fizičkoj ili pravnoj osobi isplati dobit u svoti koja prelazi 6.000 kn, plaća se poseban porez prema stopi od četiri posto. Dakako, poseban porez obračunava se kao porez po odbitku i smanjuje svotu koja se doznačuje na račun.

Tehnička će teškoća i dalje, sve do potpunog uklanjanja posebnog poreza, biti obveza akumuliranja isplata obavljenih u istom mjesecu, o čemu treba voditi računa ako se dobit isplaćuje u dva ili više navrata. Primjerice, ako je na prvoj isplati isplaćeno 6.000 kn dobiti i nije bilo obveze plaćanja posebnog poreza, a naknadno se u istom mjesecu isplati još 1.000 kn, tada od 1.000 kn treba oduzeti poseban porez obračunan na ukupni primitak u odnosnom mjesecu. U ovom primjeru od 1.000 kn treba oduzeti četiri posto posebnog poreza obračunanog na osnovicu od 7.000 kn. U drugoj će isplati primatelju biti doznačeno 720 kn na njegov žiro-račun, a 280 kn posebnog poreza usmjerit će se u državni proračun.

Krupna novost izmijenjenog Zakona o porezu na dobit odnosi se na postupanja s predujmom dobiti. Naime, Zakon o trgovačkim društvima uređuje stroga pravila za isplatu predujma dobiti u dioničkim društvima, ali nema nikakvih odredbi o isplati predujma dobiti u društvima s ograničenom odgovornošću. Zato se nameće zaključak da za njih nema zapreka tijekom godine – prije utvrđivanja konačnog rezultata može se isplati predujam dobiti za tekuću poslovnu godinu.

Izmijenjeni Zakon o porezu na dobit od 1. srpnja 2010. uvodi pravila zbog kojih će isplatitelji predujma dobiti biti oprezni u donošenju odluka o iznosu predujma. Naime, novim čl. 10.a Zakona određeno je da se, ako se tijekom poreznog razdoblja isplati predujam dobiti, a nakon isteka poreznog razdoblja pokaže da ostvarena dobit nije dovoljna za pokriće takvog predujma niti je priključen predujam vraćen do dana podnošenja prijave poreza na dobit, razlika koja je ostala nepodmiren smatra primitkom koji se oporezuje prema Zakonu o porezu na dohodak. Pokaže li se da je isplaćeni predujam veći, a fizička osoba ne vrati razliku, smatra se da je ostvaren primitak na koji treba platiti porez na dohodak.

Prema izmijenjenoj tarifi poreza na dohodak takav bi se primitak oporezivao kao dohodak od kapitala, dakle poreznom stopom od 40 posto. Dakako, oporezivanje porezom na dohodak od kapitala više je nego dvostruko nepovoljno od oporezivanja porezom na dobit, o čemu treba voditi računa.

Povećana stopa na dohodak od kapitala. Primici koje fizičke sobe ostvaruju od dividendi i udjela u dobiti i dalje se ne smatraju oporezivim dohotkom, osim kad je riječ o isplati dobiti ostvarenoj od 2001. do 2004. Kad se isplaćuje dobit iz tog razdoblja, plaća se porez na dohodak po odbitku, ali više ne po stopi od 15 posto, kao što je bilo do 30. lipnja 2010., nego prema sniženoj stopi od 12 posto. Isplata dobiti ostvarene do 2000. i dobiti ostvarene 2005. i poslije ne smatra se dohotkom, pa i dalje ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak. Povećana je stopa poreza na dohodak od kapitala kojom se oporezuju primici članova uprave i drugih zaposlenika na osnovi dodjele dionica ili prava na opciju kupnje internih dionica. Od 1. srpnja takvi se primici oporezuju stopom poreza na dohodak od 25 posto (do 30. lipnja primjenjivala se stopa od 15 posto).