Studenti karlovačkog Veleučilišta proizvodeći sir i pivo stječu potrebna praktična tehnološka znanja za brzo uključivanje u gospodarstvo nakon dobivanja diplome. Početna ideja o stručnoj praksi prerasla je u ideju o stvaranju prvih veleučilišnih brendova.
Idea o brzom stjecanju praktičnih znanja iznjedrila je dva zanimljiva studentska projekta, na Veleučilištu u Karlovcu, a po kojima su postali jedinstveni među ostalim veleučilištima u državi. Naime, drugu godinu zaredom studenti na Odjelu prehrambene tehnologije proizvode Studentsko pivo, a odnedavno i Veleučilišni sir. Sir ima i službenu etiketu. Studenti su osmislili i izgled etikete te naziv piva, a o tome proizvodu na raznim su internetskim forumima vođene i brojne rasprave od toga kakve je kvalitete pa do toga ima li budućnosti. Nakon početne nevjere sve više onih koji su mislili da od toga možda neće biti ništa shvaća da se radi o ozbiljnom projektu. Pivovara danas ima, kako kažu uključeni, respektabilni kapacitet proizvodnje od 120 do 240 litara piva na dan. Nakon Veleučilišnog piva projekt je ove godine proširen na Veleučilišni sir. U mini sirani koju su za te potrebe uredili moći će se na dan preraditi od 40 do 80 litara. Ideja je da, osim što se stječu znanja obiju tehnologija, ovi uraci postanu i prepoznatljiv znak karlovačkog Veleučilišta. Iako nisu profitna organizacija, doznajemo da se na Veleučilištu radi na tome da se zadovolje sve zakonske norme kako bi se ti proizvodi, osobito sir, distribuirali i šire.
Tako su prije malo više od mjesec dana svježi sir i sir s paprikom koji se pokusno proizvode dobili i svoje službene etikete s kojima će se od sljedeće akademske godine ozbiljnije predstavljati u javnosti.
O studentskom životu u Karlovcu porazgovarali smo sa studentima stručnog studija prehrambene tehnologije uključenih na stvaranje i razradu ideje projekta Veleučilišni sir. Marina Kojdić iz Zagreba i Tihana Franjković iz Siska na studij prehrambene tehnologije u Karlovcu došle su nakon zagrebačkog iskustva.
-
Ovdje u Karlovcu sve je drukčije. Profesori imaju puno više vremena za nas studente, pristupačniji su. Sve to omogućava nam bolje pripreme za ispite – slažu se Marina i Tihana, buduće inženjerke prehrane. Iako su u tijeku ispitni rokovi, Tihana Franjković iz Siska ističe da jedva čeka novi početak školske godine i praktičnu primjenu svega naučenog u veleučilišnoj mini sirani u kojoj s radom počinje u listopadu.
-
Iskustvo i znanje s kojima odlazimo na stručnu praksu i terensku nastavu u neke od velikih proizvodnih pogona, poput Jamnice i Leda, puno nam znače. Nemamo osjećaja da na fakultetu samo učimo teoriju – ističe Tihana. Proizvodnju iz prve ruke okusio je i Vlado Crnec, odnedavni diplomant karlovačkog Veleučilišta, trenutačno na specijalizaciji na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, na studiju agroekologije.
-
Osobno sam sudjelovao u razvoju i proizvodnji Veleučilišnog piva. Princip učenja uz dosta praktičnog rada koji se potencira na Veleučilištu u Karlovcu izvršna je metodologija. Učenje teorije bez brze primjene u praksi zapravo rezultira time da znanje ostaje nekako apstraktno.
