13 milijardi kuna

Puta veću neto dobit ostvarilo je ukupno u 2009. godini 200 najvećih farmaceutskih kompanija u usporedbi s godinom prije. Karni Grada Zagreba, okupljajući 38 ljekarni koje ostvaruju 300 milijuna kuna prihoda. Unatoč tomu što je Atlantic Grupa posljednjih nekoliko godina intenzivno radila na preuzimanju i okrupnjavanju ljekarni, a tim putem krenuli su još neki ljekarnički lanci, to tržište i dalje je prilično usitnjeno. Pokazuje to i podatak da je među 200 najvećih farmaceutskih tvrtki čak 117 ljekarni ili ljekarničkih lanaca, a one su u ukupnom prihodu sektora sudjelovale sa samo 20 posto. Očekuje se stoga da će se ove, ali i idućih godina nastaviti proces konsolidacije tog tržišta te da ćemo na njemu vidjeti još podosta akvizicija.

Prihodi ljekarni u 2009. godini rasli su malo više od tri posto, odnosno približno isto kao i ostatak farmaceutske industrije, no među njima je bilo i desetak ‘zvijezda’ koje su rasle znatno brže, po stopama od 30 posto ili većima. Uz već spomenute Ljekarne Pablo i Atlanticovu Farmaciju, među ‘zvijezdama’ su bile ljekarne Deltis Pharm u vlasništvu Belupa koje su povećale prihode za čak 368,7 posto. No takve brojke rezultat su pripajanja novih ljekarni. Naime, Belupo je 2008. godine preuzeo četiri privatne ljekarne, a prošle je godine pripojio i Zdravstvenu ustanovu Derjanović Pharmu s tri ljekarničke jedinice. Iznadprosječan rast lani su imale i Ljekarne Mandis Pharm (148 posto), Ljekarne Kropek (116 posto), Ljekarne Štimac (49,4 posto), Farmapharm (40 posto), Avicenna (39,5 posto), Hanžić (33,5 posto) te Kovačević (33 posto).

Iznimno visok rast ili pad u većini slučajeva rezultat je akvizicija ili prebacivanja poslovanja s jedne na drugu tvrtku jer je organski rast od 40-ak ili više posto lani bilo gotovo nemoguće ostvariti.

Tako je, primjerice, tvrtka B. Braun Adria povećala prihode za više od pet tisuća posto, jer je od 2009. godine počela samostalno djelovati u Hrvatskoj, a prije su njezin program prodavale tvrtke Medilab, Medis i Grafomedika. S druge strane, Genera bilježi pad prihoda od 77 posto jer je velik dio njezina poslovanja prebačen na druge, tek osnovane tvrtke. A katkad je visok rast prihoda rezultat niske osnovice, kao što je slučaj s Tomi Pharmom koja je s oko 800 tisuća kuna iz 2008. godine povećala prihod na 21,4 milijuna kuna. Visok rast lani su ostvarili još GSK istraživački centar (562 posto), Imunološki zavod (62 posto), tvrtka Mini Major (202 posto), Atlanticov Fidifarm (67,5 posto), Medicopharmacija koju je lani kupio Branko Roglić (59 posto) te tvrtka Jason Zagreb (40,7 posto).

Kada je riječ o dobiti, situacija je također šarolika. Čak 87 tvrtki od 200 najvećih lani je imalo pad dobiti. Njihov pad dobiti ipak je bio manji nego rast dobiti preostalih tvrtki s ljestvice pa je ukupna dobit 200 najvećih farmaceutskih kompanija narasla više od tri puta, sa 147,9 na 449 milijuna kuna. Tomu je pridonijela i činjenica da je 2009. godinu manji broj tvrtki završio s negativnim rezultatom. Naime, lani je samo 13 tvrtki upisalo gubitak u ukupnom iznosu od oko 209 milijuna kuna, a godinu dana prije 19 tvrtki na kraju godine zabilježilo je gubitak od čak 371 milijun kuna. ‘Krivnju’ za tako visok gubitak u 2008. godini ponajprije snosi GSK istraživački centar Zagreb, koji je tada zabilježio minus od 223 milijuna kuna, dakle oko 60 posto gubitka cijelog sektora. Ista tvrtka lani je pak ostvarila dobit od 122,5 milijuna kuna, najveću među svim farmaceutskim tvrtkama u zemlji. Od istraživačkog centra neslavnu titulu najvećega gubitnika lani je preuzela Pliva d.d., upisavši minus na kraju godine od 151 milijun kuna, što je vjerojatno rezultat restrukturiranja kompanije i integracije u sustav Teve.

Prihodi, dobit i druge brojke iz bilance ne mogu uvijek pokazati pravo stanje stvari u pojedinoj kompaniji jer rast ili pad tih pokazatelja može biti prouzročen akvizicijama, osnivanjem novih tvrtki ili nekim drugim čimbenicima, a ne organskim rastom, no iz njih se ipak mogu ispitati određeni trendovi. Osobito ako se promatraju pokazatelji više tvrtki iz jedne industrije, kao što je slučaj s Liderovom tablicom 200 najvećih farmaceutskih tvrtki. A osnovni zaključak koji nameće ta tablica jest to da je farmaceutska industrija lani poslovala uspješno i da je unatoč recesiji i pritisku države na cijene lijekova uspjela pronaći način da ostvari rast prihoda i dobiti. Treba vjerovati kako će i u teškoj recesijskoj godini koja je pred nama nastaviti tim putem.

Na osnovi prihoda farmaceutskih tvrtki nije moguće izračunati njihove tržišne udjele u Hrvatskoj jer se dio njihove prodaje obavlja preko veledrogerija ili zastupnika, a u prihode ulaze i oni ostvareni na inozemnom tržištu. Upravo zato donosimo njihove tržišne udjele u Hrvatskoj za prva četiri mjeseca ove godine. Na prvome mjestu među farmaceutskim tvrtkama i dalje Pliva, s udjelom od oko 13 posto, no razlika između nje i drugoplasiranog Belupa iz godine u godinu sve je manja. Doduše, u odnosu na razdoblje od prije 10 godina i jedna i druga tvrtka izgubile su velik dio farmaceutskog kolača u Hrvatskoj, a u isto su vrijeme strane farmaceutske kompanije povećale svoje udjele.

Evo pregleda udjela koje drži 15 glavnih igrača:

12,96 posto – Pliva
9 posto – Belupo
5,96 posto – Krka
5,52 posto – Hoffman La Roche
4,47 posto – GlaxoSmithKline
4,25 posto – Pfizer
4,23 posto – Novo Nordisk
3,99 posto – Lek
3,94 posto – Novartis
3,86 posto – Merck Sharp&Dohme
3,72 posto – Sanofi Aventus
3,45 posto – Astra Zeneca
3,25 posto – Abbot
2,83 posto – Bayer Healthcare
2,58 posto – Jadran
25,68 posto – ostali