BREND EKSTENZIJE Parfemi popularnih zvijezda zlatna su koka industrije

Kompanija koja sve svoje poslovne poteze provodi u skladu s filozofijom društvene odgovornosti, pa i to iziskuje dodatni napor i dodatna ulaganja. Iz svih navedenih razloga u potrazi smo za strateškim partnerom kako bismo ostvarili bolje izvore financiranja i otvorili vrata novim tržištima te tako osigurali daljnji prosperitet Farmala na ovom veoma zahtjevnom tržištu.

Sposobnost prilagodbe preduvjet je za održavanje konkurentnosti kompanije, osobito kada je u pitanju farmaceutska industrija u kojoj se, i kad nema globalne krize i recesije, promjene događaju praktički svakodnevno, mnogo brže nego i u jednoj drugoj industrijskoj grani. Unatoč činjenici da je prvi put u posljednjih 15 godina ukupno tržište farmaceutskih proizvoda zabilježilo pad u Hrvatskoj, Pliva je u 2009. godini zadržala vodeću poziciju u Hrvatskoj i na tržištima zemalja u regiji te je do kraja prošle godine u promet stavila 11 molekula u 21 obliku. Trend je nastavljen i u prvoj polovini ove godine u kojoj je planiran izlazak desetak novih proizvoda na tržište Hrvatske, od kojih su neki i inovativni proizvodi iz Tevina portfelja. U strukturi Plivine prodaje izvoz čini gotovo 80 posto.

Medika je 2009. godinu završila kao vodeća veledrogerija na tržištu te ostvarila pozitivne poslovne rezultate. Već poznati problemi naše branše, nelikvidnost sustava i oslabljena kupovna moć stanovništva, ograničavajući su faktor rasta i u ovoj godini. Stoga smo poduzeli nove mjere kako bismo prevladali ove čimbenike, restrukturirali smo i reprogramirali finansijsku zaduženost te dodatno optimizirali troškove poslovanja. U današnjim tržišnim uvjetima ulažemo dodatnu snagu u razvijanje partnerskih odnosa s kupcima i dobavljačima, povećanje kvalitete i opsega usluga te daljnju optimizaciju troškova poslovanja i povećanje prihoda. Važnu ulogu u tome imaju naši zaposlenici, njihovo znanje i aktivno sudjelovanje u osvajanju tržišta i razvijanju partnerskih odnosa sa svim sudionicima u lancu hrvatskog zdravstva. I danas je naš osnovni cilj izvršnost u opskrbi tržišta, širok asortiman i kvalitetna i brza dostava, što je oduvijek okosnica našeg poslovanja.

Umjesto da kritiziramo sadašnje stanje, s ostalim članicama Udruge domaćih proizvođača lijekova, a prema iskustvima drugih, Hrvatskoj sličnih, sustava, osmišljavamo konkretne prijedloge za promjenu sadašnjeg ustroja svoje farmaceutske proizvodnje. Moramo reći da je suradnja s mjerodavnim institucijama u tom dijelu sve bolja, pa stoga vjerujemo da će se rješenja koja ćemo ponuditi razmatrati s najvećom pozornošću i interesom. Naši prijedlozi nude povećanje konkurentnosti i temelje se na dobroj praksi zemalja koje potiču razvoj svoje farmaceutske industrije a da pritom ne krše temeljna načela slobođenog tržišta.

Medika će se i dalje razvijati kao moderna, organizirana i učinkovita tvrtka koja teži zadržati poziciju tržišnog lidera i biti uzor veledroge-rijskog poslovanja.

Provjerene i certificirane procese kontrole kvalitete jamče vodeće kompanije poput Sandoza koje zbog svoje snažne pozicije na tržištu i rezultata poslovanja mogu mnogo ulagati u kontrolu proizvodnog procesa. I upravo je u tom dijelu potreban poseban oprez u izboru generičkog proizvoda jer se na tržištu pojavljuju proizvodi upitnog podrijetla, pa u skladu s time i kvalitete, a tvrtke koje ih proizvode spremne su ponuditi znatno nižu cijenu. Reguliranje cijena lijekova na recept u Hrvatskoj dopušta svakom generiku da uđe na osnovnu listu lijekova ako mu je cijena povoljnija 10 posto od najjeftinijega generika ili 30 posto od originalnog proizvoda. Dosegne li taj proizvod tržišni udjel od pet posto, njegova cijena postaje referentna za sve ostale proizvode s istom djelatnom tvari. Tako se cijena može spuštati unedogled, što otvara vrata kompanijama koje mogu konkurirati na tržištu zbog nedovoljno razvijenih procesa u kompaniji. Tvrtke koje ulažu u kontrolu proizvodnog procesa i kvalitetu, nažalost, ne mogu konkurirati toliko niskim cijenama pa napuštaju tržište.

Na pitanje BBC-jevih novinara je li to posljednje uopće moguće, profesor s Cardiff Universityja Tim Jacob odgovara da jest jer su mirisi usko vezani uz asocijacije. Primjerice, miris limuna asocira na svježinu i čistoću jer se najčešće rabi u sredstvima za čišćenje. Dakle, ako se nešto opiše kao ‘muževan’ miris, to znači da je određena aroma tako jednostavno reklamirana. Ono što su potrošači, zahvaljujući parfemskoj industriji, naučili jest da se muževnost povezuje s mirisima pačulja, mošusa, mahovine pa čak i lavande. Nadalje, dodaju kako su asocijacije potaknute olakšavajući podražajem nešto što se uči, a pojedinačne preferencije prema ovom ili onom mirisu jedinstvene su poput otiska prsta.

E sad, kad je riječ o parfemima selebritija, postaje upitno želi li industrija zadovoljiti preferencije potrošača ili, pak, prodati životni stil. Odgovor je, naravno u potonjem, jer, pokazala je povijest, nije toliko bitno kako nešto miriše, već tko tako miriše i što znači određena mirisna vodica potrošačima kad svoj životni stil požele prenijeti okolini.

Tako je, primjerice, prošlog stoljeća, točnije 1918. godine, brend Coty u Britaniji lančao parfem Chypre koji je napravio pravu malu revoluciju na tržištu. U to vrijeme žene su se počele uspinjati na društvenoj ljestvici, odnosno počele inzistirati na svojoj poziciji bilo u političkom ili društvenom životu. Njihova nova snaga podrazumijevala je i negaciju dotadašnjeg životnog stila, pa su, recimo, prezirale nositi imena cvijeća ili mirisati na njega. Chypre, kao kombinacija citrusnih nota i muževnih mirisa poput mošusa ili drva, učinio je da žene mirišu pomalo na muškarce dajući im tako svojevrsno priznanje i snagu. Baš kao što je popularni Chypre bio simbol nekog drugog vremena, tako je i rast prodaje parfema selebritija svojevrsan pokazatelj stanja suvremenog društva.

Istraživanja su pokazala kako selebritiji mogu zaboraviti na to da će od svog mirisa stvoriti klasik kakav je, primjerice, bio i jest Chanel No. 5 i pomiriti se s time da će napraviti sjajan posao ako parfem bude ‘in’ godinu dana. Kad je riječ o kozmetičkim kućama koje sklapaju ugovore s poznatima, uočava se trend angažiranja onih zvijezda koje su poznate po svom ‘multitaskingu’ i, naravno, onih čija slava traje dulje od jednoga godišnjeg ciklusa. Jennifer Lopez, prije spomenuta rodočelica pokreta, jedna je od takvih zvijezda čije će parfemske edicije i nastaviti izlaziti ponajviše zato što je parfem tek jedan od niza proizvoda na koji je ona ‘nalijepila’ svoje ime (osim što pjeva i glumi ona, navodno, dizajnira odjeću).

Slično je i s ultrapopularnom posvudušom Paris Hilton čiji je parfem jedan od najprodavanijih. Ona sa svojom zlatnom patinom presvučenom osobnošću mnogim je djevojkama uzor i po stilu života pa rado piju pića kojima je ona zaštitni znak i drage se volje mirišu slatkastom aromom koju ona svakodnevno nanosi. Od ostale selebriti ekepe BBC navodi da su vrlo popularni mirisi koji nose ime Petera Andrea (pjevač, televizijski voditelj i bivši suprug staršte Katie Price), Britney Spears (pjevačice čiji je sjaj izblijedio, ali miris ostao), Christine Aguilere (pop zvijezde koja je u pauzi između albuma mirisom podsjetila fanove na svoje postojanje) te Sarah Jessica Parker (majke i glumice čiji je alter ego Carrie Bradshaw prerastao njezine dotadašnje glumačke angažmane).

Poznavatelji industrije predviđaju i da će miris Brucea Willisa također uspeti na tržištu jer je riječ o klasičaru s dugovječnom karijerom koji je pravo osvježenje među mirisima instant-zvijezda (pogotovo muških). No opet, ako je suditi prema brzini prema kojoj zvijezde postaju zvijezde, potrošači ne moraju strahovati da neće jedan dan i mirisati poput svojih uzora.