Pfizer je vodeća biofarmacijska kompanija

Pfizer je vodeća biofarmacijska kompanija u svijetu koja posluje više od 150 godina i koja stalno djeluje tako da čini razliku za sve one koji se uzdaju u nju. Otkako smo u Hrvatskoj, držimo jako sedmo mjesto, a cilj nam je idućih godina služiti još više pacijenata svojim revolucionarnim inovativnim i prokušanim portfeljem te se popeti na ljestvici s pomoću snažnog partnerstva s različitim klijentima, donositeljima odluka i bolesnicima.

Otkako je došao na hrvatsko tržište, Pfizer svake godine hrvatskim pacijentima donosi sve više molekula i trenutačno omogućava više od 60 opcija za liječenje koje liječnici mogu propisati svojim pacijentima radi prevencije bolesti (cjepiva), liječenja kroničnih bolesti, kao i liječenja bolesti opasnih za život.

Čvrsto vjerujem u dijalog između industrije i donositelja odluka i uključenost različitih sudionika u procesu razvoja i provedbe novih pravila. Dublji dijalog može pomoći olakšanju promjena i osiguranju bolje prihvaćenosti predloženih promjena. Da budem preciznija, vjerujem da se mora skratiti vrijeme od registracije do povrata ulaganja, odnosno uključenja u listu lijekova, posebno kad je riječ o inovativnim proizvodima koji će koristiti hrvatskim pacijentima. Uz to transparentan postupak procjena različitih lijekova utemeljen na znanosti pridonio bi boljim intervencijama u zdravstvenoj zaštiti koja bi bila dostupna pacijentima.

Podupiremo uvođenje europskih pravila u hrvatski sustav i kako nam je drago što se većina primjenjuje, osobito kad je riječ o registraciji i farmakovigilanciji. Treba još nešto prilagoditi, osobito kad je riječ o prihvaćanju Direktive o transparentnosti.

U Pfizeru smo se usredotočili na izvršenje obveze prema svojim klijentima, pacijentima, potrošačima i dioničarima koji se u nas pouzdaju, na poboljšavanje načina na koji posluju, na to da radimo transparentno i prema najvišim etičkim standardima u svemu što činimo, a i da slušamo stajališta svih ljudi uključenih u donošenje odluka o zdravstvenoj zaštiti. Trebat će vremena i energije da zaslužimo i zadržimo povjerenje javnosti, ali na svima je nama da to činimo. Pfizer Hrvatska potpisnik je Kodeksa ponašanja Udruge CARPC otkako je donesen prije nekoliko godina. Mnogo smo truda uložili u usavršavanje svojih zapošlenika u raznim edukacijskim programima i uključivanje u strogije interne procedure. Budući da stalno moramo nastojati zaslužiti povjerenje, odredili smo standard za kvalitetu, sigurnost i vrijednost lijekova.

U 21. stoljeću definicija kupca mnogo je šira nego ikad. Stojimo nasuprot sve osvještenijim pacijentima koji postaju donositelji odluka, a i u dijalogu smo s Vladom u nalaženju najboljih rješenja koja možemo ponuditi hrvatskim građanima. Farmaceutska industrija općenito može imati korist jedino od dobro educiranih kupaca.

U posljednjih dva desetljeća Pfizer i farmaceutska industrija proizveli su mnogo novih lijekova koji pomažu u borbi protiv bolesti koje se prije nisu učinkovito liječile i zadovoljili smo dotad nezadovoljene potrebe bolesnika. Istodobno se pritisak zdravstvenih sustava povećao i neke su svjetske vlade donijele mjere za ograničavanje troškova. Posljednja su dva desetljeća iznijedrila mnogo osvještenije i neovisnije donositelje odluka – pacijente. Neizbježno je da farmaceutske kompanije budu partner vladama, donositeljima odluka, liječnicima, farmaceutima i pacijentima da bi mogle nastaviti na tržište donositi učinkovita rješenja za zdravstvenu zaštitu.

Starije osobe jesu potrošači koji možda ne troše toliko mnogo, ali će se odazvati na svaku akciju, a zbog dobrog rasporeda polica doslovce do kraja života kupovat će na tome mjestu. Na razvijenim tržištima često ljudi treće dobi kupuju najviše igračaka. Osim toga dućani ‘na kotačima’ neiskorišten su potencijal u ruralnim područjima s većinom starijim stanovništvom.

Dio starije populacije još ne razumije potpun pojam wellnessa, ali za odlazak u toplice ili blatne kupke ili čak i samo na masažu stopala velik broj njih s premažen je žrtvovati i neku drugu, potrebnu stvar. Akcijskim cijenama za starije mnogi wellness centri koji pate zbog krize mogli bi popraviti proračun.

Povoljna ponuda izvan sezone bez problema može dupkom napuniti hotel ili pansion gostima koji nisu glasni, ne smeta im nedostatak zabavnih sadržaja i sljedeće godine dolaze s prijateljima; potrebno je samo malo truda. Kad je riječ o strancima čiji su prihodi znatno veći, inteligentno smišljene i targetirane ponude privući će goste koji troše puno i izvanpansionski i koji se često ne zabrinjavaju zbog razlika u cijeni.

Udio starije populacije koji si može priuštiti osobnog pomoćnika zanemariv je, ali za male osobne usluge postoji golemi neiskorišteno tržište. Nažalost, često oni koji započinju s takvim biznisom ne vide da potencijal nije u malo bogatih koji će platiti puno novca, nego u mnogo ne toliko bogatih koji će malim iznosima izgraditi profitabilan biznis.

Velika je zabrada da umirovljenici nisu potrošači, što više, izraziti su potrošači. Funkcionalno sposoban stariji čovjek najkorisniji je član zajednice u kojoj živi.

Umirovljenici u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji osnove su za razvoj grupnih putovanja, a u Hrvatskoj ta milijunska ciljana skupina nije važan potrošač, čak ni uz popuste.

Klijenti se obraćaju mladima i ljudima srednje dobi, a tom važnom segmentu uopće se ne posvećuje pozornost. Istina je, naravno, da velik utjecaj na to ima činjenica da je riječ o financijski prilično nezanimljivoj kategoriji jer s prosječnom mirovinom od samo dvije tisuće kuna umirovljenik i nema prilike nemilice kupovati. Ali kad bi tvrtke u Hrvatskoj nudile proizvode i usluge samo onima koji si ih uistinu mogu priuštiti, sigurno ne bi daleko dogurale.

Tu tezu upravo potvrđuje i iskustvo Ivana Pušara, direktora turističke agencije Kompas, koji kaže: – Iako u razvijenim europskim zemljama ta skupina pripada jednoj od vodećih potrošačkih skupina u gospodarstvu, u Hrvatskoj to, nažalost, nije slučaj. Zbog preniskih primanja umirovljenici ne mogu predstavljati iole ozbiljniju ciljano skupinu jer su njihovi prihodi skromni.

Starije osobe kao potrošači predstavljaju zahtjevne potrošače, aktivne istraživače, tradicionaliste, konzervativne uživatelje, inovatore spremne na potrošnju, te štedljive i povučene.

Starenje populacije, odnosno povećanje broja ljudi u kasnoj dobi u ukupnoj populaciji neke zemlje, događa se u cijelom svijetu uz iznimku samo 18 država. Taj je proces uzeo maha, a njegove posljedice najviše ćemo osjetiti u godinama koje dolaze. U razvijenim zemljama tako je srednja dob stanovništva 1950. godine bila 29 godina, prije 10 godina već se popela na 37,3, a 2050. godine stanovnik svijeta u prosjeku će biti 45-godišnjak. Zbog sve većeg broja starijih osoba i visoke dobi koju doživljavaju, gerontolozi starost dijele na tri razdoblja. Tako razlikuju raniju starost između 65. i 74. godine, srednju između 75. i 94. godine te duboku starost nakon 95. godine. Zdravstvene potrebe za njegovim znatnije rastu tek nakon 85 godina, a prema njemačkim gerontološkim istraživanjima, čak 60 posto osoba između 80 i 90 godina nije ovisno o tuđoj pomoći. Dakle, riječ je o ljudima koji su još aktivni, sposobni skrbiti se o sebi, i naravno, potrošači su.

Japan je jedna od zemalja koje najbrže ‘stare’ i dok je 1950. za svaku osobu stariju od 65 bilo devet ljudi mlađih od 20, ondje za 15 godina omjer neće biti čak ni jedan na jedan – za svaku osobu stariju od 65 dolazit će samo 0,6 ljudi mlađih od 20 godina. Uz neizbježno starenje dolazi i do velikih ekonomskih promjena koje u Hrvatskoj možda kasne, ali će sigurno doći. I dok je starenje populacije u domaćoj ekonomiji za sada prouzročilo samo probleme s mirovinskim sustavom, u drugim zemljama posljedice su vidljive. Primjerice u SAD-u i Velikoj Britaniji više od 75 posto bogatstva u rukama je osoba starijih od 65 godina, i to većinom žena. Dakle, dva gospodarstva koja se ekonomski nalaze na vrhu svijeta nisu samo u rukama muškaraca srednje dobi u odijelima nego i sijedi gospoda koje često posve nekorektno nazivamo bakicama. I kod bliskih susjeda stanje je vrlo slično. Postoje predviđanja da će u Italiji 2026. godine biti milijun ljudi starijih od 90 godina, a ta grupa, ponovno uglavnom starijih gospoda, dovoljno je velika da utječe na bilo koji izborni rezultat, a kamoli ne na potrošnju.

U Hrvatskoj je broj osoba starijih od 65 godina prošle godine prvi put nadmašio broj djece do 15 godina za približno 70 tisuća. Hrvatska je tada imala 690 tisuća djece i malo više od 760 tisuća starijih od 65. Taj će omjer u idućim godinama vjerojatno biti još dramatičniji, a demografi vjeruju da će za 30 do 40 godina biti upola manje djece i trostruko više starijih ljudi nego što ih ima sada.

Upravo klijentima zdravstvenog turizma ponajprije je orijentirana Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke toplice, a zamjenik ravnatelja Krešimir Škof kaže da se može primijetiti trend da ta skupina sve više polaže na prevenciju, a ne nužno samo na liječenje. – Više od 70 posto naših pacijenata ljudi su starije životne dobi. Možemo primijetiti da danas sve više ljudi dolazi već nakon 50. godine života, koji nužno ne trebaju bolničko liječenje, odnosno rehabilitaciju, nego prevencijom žele napraviti nešto za svoje zdravlje – kaže Škof i dodaje da je recesija ipak uzela danak pa njihovi redoviti domaći gosti ove godine umjesto uobičajenih 20 dana dolaze samo na 10. ‘Stubaki’ se itekako pripremaju za budućnost, svjesni da su posebice inozemni umirovljenici spremni platiti kvalitetnu zdravstvenu i turističku uslugu. Tako svoju najstariju zgradu upravo pretvaraju u smještajni kapacitet na razini od četiri zvjezdice.

Slično je iskustvo i Borisa Solomona, koji je upravo živeći u inozemstvu zaključio kako je to biznis budućnosti i odlučio uložiti u suvremenim dom Novi život u Varaždinskoj županiji. Iako tvrdi da u tom poslu ima mnogo korupcije i borbe ispod pojasa za svakog klijenta, uvjeren je kako je to u Hrvatskoj odličan posao, tim više što je 14.000 ljudi na raznim listama čekanja za smještaj u dom. Solomon napominje da djeca i obitelj dobrim dijelom participiraju u troškovima s kojima se umirovljenici suočavaju.

Slično misli i liječnica Ana Jelančić, koja je nakon šest godina rada i truda uspjela u svojoj namjeri i otvorila jedan od najelitnijih staričkih domova u Hrvatskoj – Villu Brezovici. Ulaganje od četiri milijuna eura rezultiralo je s 4.200 četvornih metara vrhunski uređenog prostora za starički dom. Sobe koje su zapravo moderno uređeni mali stanovi od 30, 40 i više kvadrata posve su u suprotnosti ideji da umirovljenici pred kraj završavaju u ubožnicama. U planu je pokretanje i prvog hospicija u državi, a u isplativost tog natprosječnog doma njegova osnivačica ne sumnja.

Ljudi žive sve dulje i definitivno će postojati sve veća potreba za ustanovama gdje se za njih skrbe kad oni to više ne mogu – objašnjava Jelančić, dodajući kako smo u Hrvatskoj još vrlo daleko od svjetskog trenda da ljudi sami donesu odluku i odu u starički dom.

I drugi poslovi polako se okreću prema njima. Tako su i trgovci počeli uvoditi akcije namijenjene upravo umirovljenicima. Najveći maloprodajni lanac Konzum u veljači je prošle godine prvi put realizirao akciju kojom je kupcima u mirovini omogućena kupnja s 10 posto popusta. – Akcija se provodi jednom na mjesec, a s obzirom na iznimno dobar odaziv kupaca Konzum je produljio razdoblje tijekom kojeg se na dan provođenja akcije može realizirati kupnja s 10 posto popusta – objašnjava voditeljica Odnosa s javnošću Ana Mitrović.

Primjer je slijedio i Mercator, pa je sličnu akciju, započeo u ožujku. – Akcija za umirovljenike u početku je vrijedila svaki četvrtak do 12 sati, no s obzirom na velik odaziv i pozitivne reakcije izašli smo u susret potrebama naših kupaca.