Home / Tvrtke i tržišta / Prerada drva i proizvodnja namještaja prioritet su hrvatskoga gospodarstva

Prerada drva i proizvodnja namještaja prioritet su hrvatskoga gospodarstva

Pozitivan trend rasta izvoza i smanjenja uvoza nastavlja se i u prvih pet mjeseci 2010. godine. Izvezeno je drva, proizvoda od drva i namještaja 15 posto više, a uvezeno 19 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine.

  • Do 2008. godine drvena industrija bila je pozitivan gospodarski rast počevanjem zaposlenosti, ukupnog prihoda i izvoza, uz pozitivnu bilancu u vanjskotrgovinskoj roboj razmjene. Nažalost, unatoč takvoj poziciji, navedeni pokazatelji nisu bili dovoljni za ublažavanje negativnog utjecaja gospodarske krize, koja je među prvima zahvatila drvnu industriju zbog njezine izvozne orijentiranosti.

Ipak, potkraj 2009. godine dogodile su se pozitivne promjene, što potvrđuje analizu vanjskotrgovinske robne razmjene drva, proizvoda od drva i namještaja. Pozitivan trend rasta izvoza i smanjenja uvoza nastavlja se i u prvih pet mjeseci 2010. godine, a podaci nam govore da je izvezeno drva, proizvoda od drva i namještaja 15 posto više, a uvezeno 19 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine. Naglašavam pozitivan trend namještaja jer je izvezeno 21 posto više, a uvezeno 19 posto manje u prvih pet mjeseci 2010. u odnosu na isto razdoblje 2009.

Izravna pozitivna posljedica prethodnih pokazatelja je i rast vanjskotrgovinske bilance za više od 4 puta (340%), odnosno s 28 na 123 mil. dolara u prvih pet mjeseci 2010. u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Gledajući navedene pokazatelje, može se pretpostaviti nastavak pozitivnog trenda.

  • Prerada drva i proizvodnja namještaja jesu prioritet nacionalnoga gospodarstva jer se ne smije zanemariti činjenica o 75-postotnom izvozu ukupne proizvodnje. Vlada je na temelju pokazatelja poslovanja definirala ovu djelatnost kao stratešku i respektabilnu. Već 2004. godine donesena je Strategija razvoja industrijske prerade drva i papira, a Vlada ih navodi kao gospodarske prioritete zemlje u godišnjim nacionalnim programima Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji.

  • Ukupna državna potpora za razdoblje od 2007. do 2010. godine iznosi 222.375.000 kuna, odnosno 20.975.000 kuna više od iznosa predviđenog Operativnim programom razvoja industrijske prerade drva RH 2006.-2010. U tijeku su aktivnosti na izradi novog Operativnog programa koji će biti konkretniji te prije svega efikasniji u svim svojim segmentima. Gledajući državnu potporu općenito, njezina razina iznosi 2,1 posto te je vrlo visoka u odnosu na razinu država EU.

  • U ovome kontekstu potrebno je naglasiti hrvatsku prednost, odnosno domaći drva hrasta i bukve. Nove mogućnosti i nove tržišne niše mogu se osvojiti samo inovativnim proizvodima. Na tržištu opstaju samo oni koji stvaraju novu konkurentska vrijednost, a snaga brenda olakšava plasman nove inovacije na tržište snagom imena. Sve navedeno mora pratiti ciljani i agresivni marketinški pristup, koji godinama financijski podupiremo, uz izdvajanje sufinanciranja nastupa na prestižnim europskim i svjetskim specijaliziranim izložbama, primjerice u Koelnu, Milanu, Hannoveru, Madridu, Moskvi… Ne smiju se zanemariti tradicionalna tržišta za proizvode od cjelovito (masivnog) drva koja treba održavati i poboljšavati. Primjerice, razvoj i jačanje brenda ‘slavonski hrast’.

  • Šumskogospodarskom osnovom područja RH za razdoblje 2006.-2015. utvrđena je ukupna drvena zaliha od 397.963.000 m³ i godišnjim prirastom drvene zalihe od 10.526.238 m³. Njegujući i pomlađujući šume u normalnim uvjetima, može se godišnje proizvesti 6.564.400 m³ drvene sировine, od čega je oko 2,2 mil. m³ drvnih sortimenta pogodnih za preradu u drvoprerađivačkim postrojenjima. Navedene količine gotovo se potpuno pre- rađuju u domaćoj drvenoj industriji i na tržištu završavaju kao poluproizvod ili finalni proizvod. Nažalost, problemi s plaćanjem sировine, odnosno stvaranje duga prema Hrvatskim šumama nastaju 2009. godine kao posljedica negativnog utjecaja gospodarske krize.

  • Prioritet je osigurati dovoljno kvalitetne drvene sировine domaćoj drvoprerađivačkoj industriji, stoga Hrvatske šume više od 95 posto godišnje proizvedenih drvnih sortimenta prodaju domaćim tvrtkama za preradu drva i proizvodnju namještaja. Samo 2-3 posto završava na izvoznim tržištima u neprerađenom obliku i to su uglavnom sortimenti koji ne pronalaze kupca na domaćem tržištu.

  • Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva jedno je od prvih u promicanju i provođenju sustava društveno odgovorne javne nabave. Početak promicanja društveno odgovorne javne nabave predstavlja projekt Drvo je prvo, a Ministarstvo inicira i provodi druge projekte, kao što je Projekt izrade idejnog arhitektonskog rješenja tipskoga dječjeg vrtača drvene konstrukcije, suradnjom s HGK i Udrugom hrvatskih arhitekata, a u pripremi je Projekt izrade tipskih elemenata od drva. Također, treba spomenuti Projekt nabave peći na pelete i peleta za prvu grijajuću sezonu.