PRIJEVOZNICI Rajićev RALU pokušava dostići LaLog koji je prodao Lactalisu

LaLog i RALU manje se trebaju bojati međusobne konkurencije koliko općih okvira poslovanja, koji su mnoge prijevoznike bacili na koljena. Glavna bitka vodi se u tzv. hladnom lancu, odnosno za prevlast u prijevozu hladnjačama.

Najavljujemo se godinama, a sada se napokon događa. Veliki prijevoznici počeli su jesti male pripremajući se za borbu na europskom tržištu, jer stanje na cesti nikad nije bilo lošije, a vrijednost malih manja. Unatoč svim pokušajima da se putem klastera obrane od suđenog scenarija, prijevoznici protiv tržišta ne mogu. Prošle godine, kao posljedica pada potrošnje, prijevozičko tržište palo je za 15 posto, a u prva tri mjeseca ove godine za još 20 posto. Iza njih dodatno stoji nekonkurentni uvjeti poslovanja pa na jesen najavljuju i izlazak na ulice i tužbu protiv države zbog neutemeljenih i neravnopravnih izračuna cijene osiguranja.

U međuvremenu kaos na tržištu iskorištavaju veliki igrači poput LaLoga i RALU logistike, koji su započeli akvizicije ne bi li ‘nabildali’ vozne parkove i broj dozvola koje će im itekako trebati, a njihov je broj u Ministarstvu prometa ograničen.

Luka Rajić u povratku prvotnom biznisu vjerno slijedi svoj plan da RALU logistika postane najjača regionalna logističko-prijevozička tvrtka, a nedavno je kupio tvrtku HIT transporti iz Koprivnice i osnovao sestrinske tvrtke u Sloveniji i Srbiji. Od planiranih 200 milijuna kuna dosad je uloženo više od 110 milijuna kuna u razvoj integrirane logističke usluge, dakle transport, skladištenje i distribuciju, što je fokus razvoja tvrtke. Direktor RALU logistike Renato Radačić najavljuje i nove akvizicije te ulaganja u opremu i infrastrukturu, čime će se ukupna investicija povećati. RALU logistika trenutačno zapošljava 80 zaposlenika, a gradnjom novoga logističkog centra u Popovači planira se i povećanje njihova broja na 200. No dok Rajić ne ostvari svoje ciljeve, na putu će mu stajati LaLog, njegovo ‘dijete’ koje je prodao Lactalisu i koji trenutačno na tržištu prijevozništva drži najveći udio, kako u klasičnom prijevozu tako u prijevozu hladnjačama, odnosno hladnom lancu, glavnoj niši Luke Rajića. Čini se da će se borba za europska i regionalna tržišta voditi upravo u temperaturno kontroliranim uvjetima prijevoza, u hladnjačama.

• Plan je razvijanje start up kompanije u segmentu integriranih logističkih usluga, ustrojene po europskim normama. To znači da ćemo daljnjim pozicioniranjem u hladnom lancu pružati ujedinjenu uslugu transporta, skladištenja i distribucije, što nas čini jedinom takvom tvrtkom u tom segmentu na domaćem tržištu. Naša je prednost potpuno pokrivanje hladnog lanca, što je u skladu s europskim propisima.

Akvizicija hrvatskog HIT transporta i otvaranje sestrinskih tvrtki u Srbiji i Sloveniji znači da se naši planovi širenja u regiji u segmentu ukupne logistike ostvaruju, čime se razlikujemo od ostalih lokalnih transportnih kompanija, što je u skladu i s našim poslovnim planovima. Nastavljamo s daljnjim pozicioniranjem tvrtke kao pouzdano i kvalitetno partnera u pružanju integriranih logističkih usluga na hrvatskom tržištu i onom Jugoistočne Europe. I povećanje voznog parka ide prema planu, a određenom dinamikom do kraja godine planiramo povećati broj vozila na 100 hladnjača. Naravno, širenjem poslovanja širit će se i krug naših partnera koje uz hrvatske tvrtke čine one koje posluju na europskom tržištu, zbog čega je i razina kvalitete naše usluge usklađena s europskim normama i standardima. Trenutačno smo fokusirani na daljnje razvijanje investicijskog ciklusa putem važnih ulaganja u gradnju i u opremanje logističkog centra RALU logistike u Popovači te u daljnje povećanje voznog parka i broja zaposlenika. Planiramo i širenje poslovanja i ulazak na nova regionalna tržišta, a u skladu s time i povećanje ukupne investicije – najavljuje Radačić.

Logističke infrastrukture, posebice u hladnom lancu, u Hrvatskoj svakako nedostaje, no pitanje je koje će tvrtke kupiti prostore u Popovači. Radačić za sada nije htio govoriti o tome postoje li već zainteresirani kupci i koja će se roba držati u skladištima jer većina odmah odlazi u domaću potrošnju. RALU želi privući investitore koji ne žele ulagati u logistiku, nego u osnovni biznis, a osim moderne opreme i tehnologije kao konkurentnu prednost vidi i korektne cijene. No bez obzira na ambicije jedan od većih nedostataka RALU jest što se konkretno ne oslanja ni na jednu industriju za razliku od LaLoga koji osim zavidne baze kupaca obavlja poslove za Lactalis, jednu od najjačih mliječnih industrija u EU, što im je za stabilne prihode posve dovoljno. LaLog u voznom parku raspolaže s 90 novih vozila, od kojih su 55 hladnjače, zapošljava 175 radnika i ove je godine završio investicijski ciklus od 23 milijuna kuna za obnovu voznog parka i uvođenje novih tehnologija. – Sljedeće godine nastavljamo s obnovom i modernizacijom voznog parka koji je svakako jedna od naših komparativnih prednosti u odnosu na ostale sudionike u prijevoznom. U planu je i razvoj poslovanja na tržištima Jugoistočne Europe putem akvizicija, odnosno osnivanja povezanih poduzeća LaLoga – najavljuje Davor Užbinec, direktor LaLoga, dodajući da u Srbiji i Sloveniji tvrtka ima jake i stabilne ugovorne partnere, ali malen tržišni udio, pa pozdravlja širenje poslovanja ostalih hrvatskih prijevoznika na regionalna tržišta. Tvrtka je uspješno završila tešku 2009. godinu sa 160-ak milijuna kuna prihoda, a taj rezultat želi postići i ove godine. Smanjila je ulazne troškove, optimizirala poslovne procese u tvrtki, financirala neke investicije vlastitim sredstvima i uspjela izbjeći sudbinu ostalih prijevoznika koji su otišli u minus.

U Hrvatskoj ne postoje relevantna istraživanja o tržišnim udjelima prijevoznika, a kamoli u pojedinim segmentima kao što je hladni lanac. No europski pravilnici i sve više kompanija zahtijevaju prijevoz u strogo kontroliranim uvjetima i ova dva igrača pripremljena su ili se pripremaju na takve uvjete. Kako trenutačno stoji stvari na tržištu, LaLog i RALU manje se trebaju bojati međusobne konkurencije koliko općih nekonkurentnih okvira poslovanja, koji su mnoge prijevoznike bacili na koljena uz ionako otežane uvjete poslovanja u recesiji. Vremena sigurnosti i dobre profitabilnosti u prijevozu tereta su prošlost. Bojište na kojem se vodi tržišna bitka je CEMT dozvole, kojih nikad nema dovoljno, a Europa još inzistira da se dodatno smanje kvote izdavanjem dozvola zemljama koje nisu članice EU. Tko danas ima dozvole, taj vrijedi i na meti je najvećih.