Like 2005. većina plinskog biznisa u državi bila je u Molovim rukama. On se htio fokusirati na proizvodnju i infrastrukturu, odnosno na dijelove tržišta na kojima je imao veću sposobnost rasta. Imate li dobre infrastrukturne veze i portfelj opskrbe te potrošača, možete sudjelovati na većem tržištu i u boljoj ste poziciji za pregovaranje s većim kompanijama. E.ON je bio veoma zainteresiran jer je htio povećati svoje tržište. Ušao je u skladištenje i prodaju. Međutim, Mol je zadržao jake pozicije u dijelu posla koji se odnosi na prijenos i skladištenje.
-
Skladištenje se i u Hrvatskoj postavlja kao jedno od strateških pitanja. Postoji li mogućnost suradnje s Mađarskom i u tom segmentu? Osim skladišta ovdje mogla bi se upotrebljavati i skladišta u Mađarskoj, što bi značilo dodatnu fleksibilnost za hrvatske potrošače. Normalno je, što više pozitivno, ući u taj posao s kompanijama koje imaju dodatne kapacitete. No da bi se uspostavila suradnja između Hrvatske i Mađarske, ponovno je važno otvaranje interkonkurencija. Trenutačno pregovaramo s Plinacrom o gradnji manjeg skladišta plina na temelju jednog od svojih proizvodnih polja. Sve je to potrebno da bismo zadovoljili vrhunac potrošnje i zadržali isporuku bez teškoća u vrlo hladnim zimama.
-
Što je s Crobenzom? U kojoj je fazi njegova prodaja i zašto Mol nije na vrijeme sâm predložio smanjenje tržišnog udjela i poslao listu benzinskih postaja koje bi prodao ako je već imao tu mogućnost? Agencija za tržišno natjecanje donijela je to rješenje koje Ina i Mol moraju poštovati. Prodaja je trenutačno u rukama povjerenika za izdvajanje kojeg je imenovala Agencija. U prvom krugu prodaje, za koji su Ina i Mol imali devet mjeseci, potpisali smo sporazum za prodaju stopototnog udjela u Crobenzu s ponuđačem koji je ponudio najbolje uvjete u prodajnom procesu. Tog kupca Agencija to vrijeme nije potpuno prihvatila. Nadamo se da će se trenutačni prodajni proces uskoro finalizirati.
-
Kako planirate zadržati tržišni udio s obzirom na to da su velike energetske tvrtke koje posluju na hrvatskom tržištu najavile i velike investicijske cikluse? Da, ima velikih konkurenata na hrvatskom tržištu kao što su Lukoil ili Petrol, zato su potrebne znatne investicije u postaje da bismo izbjegli gubitak tržišnog udjela. U osnovi, mnogo se toga mora modernizirati da bi u budućnosti i konkurentnost bila veća. Za to smo područje mogli rezervirati manje novca zbog teške financijske situacije, ali to će se promijeniti od iduće godine.
-
A koja je planirana visina investicija? Nisu sve postaje jednake: neke nisu na dobrom položaju ili u dobrom stanju, no, ugrubo, preuređenje jedne benzinske postaje stoji od 300 do 400 tisuća eura. Gradnja nove mogla bi stajati od milijun do dva milijuna eura, što uključuje i zemljište.
-
Osim modernizacije benzinskih postaja i rafinerija što su vaši kapitalni investicijski planovi? Razmatramo davanje benzinskih crpki na uporabu. Prvi je na redu program modernizacije cijele mreže.
-
Ima planova i s crpkama koje navodno želite dati u franšizu. Slično je učinio Mol u Mađarskoj. U kojoj je fazi taj program? Želio bih početi s dvije stvari: prva je kontrola vlasništva i brenda, druga je upravljanje. To je veoma važno jer ljudi često ne znaju razliku. Ina želi zadržati punu kontrolu nad svojim brendom i kvalitetom usluge te svojim postajama. Dakle, crpke bi bile u Ininu vlasništvu, ali njima bi mogli upravljati poduzetnici koji bi prema ugovoru bili dužni raditi po tvrtkinim standardima. To je mogućnost za poduzetnika da postigne dobre rezultate, a ako prijeđe jednu razinu dobitka, zadržava udio u profitu. U Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj već se tako posluje, a to rade i neki naši konkurenti ovdje u Hrvatskoj. To bi bilo dobro i za hrvatsku ekonomiju jer bi se stvorili novi privatni poduzetnici. No o tome još nije donešena konačna odluka. Mi to samo razmatramo kao jednu od opcija.
-
Znači li to i smanjenje broja zaposlenih? Ne, jer to nije naš cilj. Obveza je onoga koji će preuzeti postaju da se brine za motiviranje, nagrađivanje i zapošljavanje adekvatnih ljudi. Da budem iskren, kad usporedim naše zaposlenike, vidim da konkurenti imaju moderniji pristup – bolje poticajne mjere za povećanje prodaje. Inin problem nije samo modernizacija infrastrukture, trebamo promijeniti i filozofiju rada.
-
A koliko postaja planirate dati? Model o kojem govorim samo je moguće rješenje o kojem razmišljamo, no u međuvremenu treba napraviti još mnogo toga. Prvi je na redu program modernizacije cijele mreže koji će početi najvjerojatnije sljedeće godine. Želimo svojim klijentima ponuditi dodatnu ponudu koju stalno moramo poboljšavati.
