Home / Financije / Debata kao metoda iskustvenog učenja

Debata kao metoda iskustvenog učenja

Svake godine pojavne se drukčija djeca, odnosno događalo se da su jedne godine došli nešto povučeniji učenici iz kojih si praktično trebao sve izvlačiti, a na kamp koji se održao prethodne godine došla su pak puno življa djeca koju je na neki način trebalo umiriti i tu njihovu energiju usmjeriti u konstruktivan žar kojim će pristupiti debati – govori Mohorić.

Među učenicima se razvijaju prijateljstva jer se na kampovima okupe djeca iz cijele Hrvatske. Cijena kampa koju plaćaju učenici uglavnom je subvencionirana. Članovi Hrvatskoga debatnog društva svake godine prikupljaju naime velika sredstva kako bi pokrili gotovo 90 posto troškova smještaja, prehrane i prijevoza učenika, a sami učenici participiraju u troškovima s maksimalno 500 kuna. Potreban su novac nabavljen putem donacija, a u ovoj kriznoj godini nisu mogli osigurati dovoljno sredstava pa će ovogodišnji kamp u Selcu biti skraćen i trajat će samo pet dana.

Ove godine, nažalost, osjetili krizu i teško smo prikupili novac za organiziranje kampa. Zbog toga smo odlučili skratiti trajanje programa na pet dana kako se ne bi mijenjala cijena koju učenici moraju platiti, u protivnome ona bi po jednom učeniku iznosila više od tisuću kuna, što njihovi roditelji jednostavno ne bi mogli izdvojiti – rekao je Marjanović. Aktivnosti debatnog društva ne staju samo na organizaciji klubova i kampova, već su pokušali uvesti debatu kao fakultativan predmet u osnovne i srednje škole. Članovi društva smatraju kako debata nije sama sebi svrhom, naprotiv, ističu da je debata metoda iskustvenog učenja u sklopu koje se upoznaju različiti sadržaji, razvijaju važne vještine i stječu demokratske vrijednosti i stajališta.

Debata omogućava učenicima da neki problem doista razumiju proučavajući ga i sagledavajući s obje strane. Osim toga debata uči kritičkom mišljenju, analitičnosti, argumentiranju, suradnji i timskom radu te toleranciji, svim vještinama koje će mladima dobro doći i kad jednom počnu raditi. Naposljetku, debata razvija vještine govorenja i slušanja pa su zbog svih tih razloga debatanti krenuli s inicijativom prema Ministarstvu znanosti, prosvjete i sportska, ali ondje nisu naišli na dobar odjek.

Jedna od ključnih prednosti debate kao nastavne metode jest njezina fleksibilnost, mogućnost da se prilagodi specifičnim ciljevima, kontekstu ili dobi. Oblik debate, broj sudionika, način i dužina izlaganja, tip i trajanje pripreme – sve su to varijable koje se bez teškoća mogu prilagoditi konkretnoj situaciji, odnosno debata kombinira različite tehnike aktivnog učenja, poput istraživanja, simulacije, igranje uloga, rješavanje problema, pa je efikasan način poučavanja određenih tema i sadržaja – zaključuje Marjanović. Unatoč recesiji brojni studenti tako i dalje planiraju nastaviti rad s učenicima osnovnih i srednjih škola i pripremati ljetne kampove kao i svih godina do sada.