Banke moraju štititi svoj informacijski financijski sustav te podatke o svojim klijentima. Kako to čine, određuje im HNB, koji ih i kontrolira. Da sve izvrsno funkcionira, potvrđuje i to što je nedavno uspješno spriječen prvi pokušaj krađe bankovnih podataka.
Prije malo više od dva mjeseca klijenti OTP banke dobili su e-mail u kojem je ‘banka javila da im je račun blokiran’ te da se trebaju javiti na internetsko bankarstvo. Naveden je i link koji je vodio na lažnu stranicu banke koja je izgledala poput originalne. Primatelj e-maila trebao je upisati određene podatke za logiranje, no iako je domena bila ista kao i kod OTP banke, otvaranje stranice pokazalo je da ne valja adresa.
Bio je to prvi pokušaj prijevare, točnije krađe bankovnih podataka u Hrvatskoj, stručno nazvan ‘phishing’, odavno poznat u svijetu. Banka je na vrijeme reagirala upozorivši klijente da ne odgovaraju na takve elektroničke poruke te da nikomu ne daju PIN kartice jer ga ni banka ne zna niti traži od klijenata. OTP je zaštitio svoj informacijski financijski sustav i podatke svojih klijenata i štete nije bilo.
No da u tom trenutku nije imala sustav zaštite, ova banka to ne bi uspjela. Ali to nije bilo slučajno, svaka banka ili financijska institucija dužna je štititi svoj financijski sustav i podatke o klijentima, a kako to rade, kontrolira Hrvatska narodna banka. Svrha je te kontrole održavanje stabilnosti sustava kreditnih institucija i kreditnih unija u Hrvatskoj, a sve je u skladu sa zakonom.
Hrvatska narodna banka pobliže je kroz podzakonski akt Odluka o primjenom upravljanju informacijskim sustavom definirala zahtjeve koje su kreditne institucije bile dužne ispuniti do 1. srpnja 2010. godine. Među njima posebnu važnost imaju zahtjevi koji se odnose na uspostavu okvira za upravljanje informacijskim sustavom pod sponzorstvom uprave kreditne institucije. To znači uvođenje funkcija voditelja sigurnosti informacijskog sustava i unutarnje revizije informacijskog sustava, uspostavu kontinuiteta poslovanja kreditnih institucija i sigurnosnih procesa radi ovladavanja rizicima koji proizlaze iz informacijskog sustava kreditnih institucija.
Tako su podrobnije, kaže, definirani zahtjevi vezani uz zaštitu podataka koji uključuju i zaštitu povjerljivih informacija o kreditnim institucijama i njihovim klijentima.
Provođenjem izravnih nadzora informacijskih sustava kreditnih institucija i praćenjem godišnjih izvješća vanjskih revizora HNB prati stanje informacijskih sustava kreditnih institucija te usmjerava kreditne institucije prema unapređenju upravljanja informacijskim sustavom i podizanju razine sigurnosti informacijskog sustava. Uz HNB, ‘financijski policajac nižeg čina’ je Hanfa (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) koja nadzire nebankovni financijski sektor. Hanfa obavlja posredan i neposredan nadzor koji uključuje i provjeru sigurnosti i tehničkih uvjeta poslovanja. Onaj tko želi odobrenje za poslovanje, mora Hanfi dostaviti dokaze o osposobljenosti u pogledu tehničke opremljenosti, organizacije i zaštite informacijskog sustava. Hanfa provjerava udovoljava li subjekt nadzora propisanim kriterijima vezanima uz sigurnost i zaštitu informatičkog i informacijskog sustava, i to ponajprije radi zaštite klijenata.
Osim njezina izmicanja kontroli, što je uvijek moguća opasnost s inflacijom, postoje i druge opasnosti. Tako dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta i poznati ekonomist Duro Njavro, koji nije za podizanje inflacije, smatra kako bi problem, među ostalim, nastao u pretakavanju štednje.
Povratak inflacije izazvao bi pretakavanje preostale štednje iz kune u euro, vjerojatno i bijeg štednje iz Hrvatske u susjedne zemlje eurozone. Preostala štednja u Hrvatskoj vjerojatno bi se što brže ulagala u nekretnine ili drugu imovinu otpornu na inflaciju, a već i onako visoke kamate na kunske dugove dodatno bi znatno porasle. Tako bi na kraju inflacija najviše štetila radnom dijelu stanovništva i umirovljenicima, objašnjava Njavro. Među ostalim, i zbog toga smatra kako bi umjesto otvaranja teme povratka inflaciji bilo puno bolje razgovarati o pokretanju gospodarskog rasta i povećanju efikasnosti gospodarstva i javnog sektora.
