E-UČENJE Uporni putem interneta mogu besplatno naučiti gotovo sve

Strani jezici i poznavanje raznih računalnih programa sve se više i više traže. Za njihovo usvajanje nije nužno izdvojiti velike iznose. Uz računalo s pristupom internetu i malo volje mnogo se toga može naučiti i bez ulaganja novca.

Studenti koji stanku između ljetnih i jesenskih ispitnih rokova neće provesti na nekoj od jadranskih plaža ljetno vrijeme tako mogu iskoristiti za gotovo besplatno stjecanje novih znanja i vještina. Osim računa za internet učenje sa zaslona vlastitog računala ne stoji gotovo ništa. Elektroničko se učenje u pravilu dijeli na dvije osnovne skupine, na tutorstvo i prikupljanje informacija. Pod tutorstvo, smatra Jasna Tingle koja je u Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži Carnet zadužena za projekte elektroničkog učenja, spada svaki oblik strukturiranog i povezanog prijenosa znanja. Takvim se metodama u elektroničkom učenju uglavnom koriste škole stranih jezika, informatička učilišta te razne specijalizirane obrazovne ustanove koje u pravilu naplaćuju školovanje putem interneta te izdaju certifikate o položenim kvalifikacijama.

• Primijetili smo kako sve više kompanija na tržištu nudi usluge obrazovanja elektroničkim putem, primjerice informatička učilišta i škole stranih jezika, no osim strukturiranog obrazovanja putem interneta velika se količina znanja na internetu može pronaći. Međutim, potrebno je uložiti puno više truda jer su informacije raspršene po gotovo cijelom virtualnom prostoru – kaže Jasna Tingle.

No uz malo upornosti moguće je u potpunosti besplatno putem interneta stići znanja i vještine potrebne za bolje pozicioniranje na tržištu rada. Pomoću e-ucenja studenti mogu i pronaći nova znanja kojima će zaraditi novac te na taj način pouni proračun. Tako je i Ivan Kulčar, apsolvent Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, putem interneta stekao dovoljno znanja da od fotografije kojom se amaterski bavio ‘ispeče’ zanat i počne dodatno zarađivati. Na tavanu je pronašao 30 godina star aparat Pentax i nekoliko rola filma pa je odlučio naučiti fotografirati. Kako o fotografiji i nije previše znao, pomoć je potražio na internetu. Danas, gotovo četiri godine kasnije, radi kao fotograf za nekoliko studija koji su se specijalizirali za snimanje vjenčanja.

Strani jezici – Krenuo sam ni od čega. Nisam znao ni prilagoditi aparat, niti išta o kompoziciji kadra, mizansceni, rasvjeti i reportažnoj fotografiji, a prve fotografije koje sam razvio bile su neiskoristive. Jedino sam imao veliku želju za fotografiranjem. No uporno sam tražio informacije na internetu i lagano sam napredovao. Kasnije, kad sam prešao na digitalnu fotografiju, putem interneta svladao sam nekoliko programa za digitalnu obradu fotografija. Doduše, potrošio sam puno vremena uz računalo istražujući razne stranice, poput lynda.com i portale, odnosno blogove poznatih fotografija poput bertstephani.com. Sav se taj trud isplatio jer vikendima, kada je sezona vjenčanja, uspijemo pristojno zaraditi – kaže Ivan Kulčar. Priručnike i ostale materijale nalazio je na raznim internetskim stranicama, a na forumima i grupama.

Gotovo ne postoji uredski posao koji od potencijalnog kandidata ne zatijeva poznavanje rada u programskom paketu MS Officeu, a postoje brojne internetske stranice na kojima se ta znanja mogu svladati. Dobar je početak primjerice web-stranica office.microsoft.com. Tržište rada zahtijeva i stručnjake za održavanje internetskih stranica, koji su upoznati s radom u CMS-u i HTML-u. Te vještine mogu se potpuno besplatno usvojiti putem interneta kao i za rad u grafičkim aplikacijama koje svakim danom postaju sve potrebnejše, i to u kompanijama koje se primarno i ne bave grafičkom industrijom. Brojne priručnike moguće je besplatno pronaći na stranici siteground.com.

• Učio sam sistemom pokušaja i pogreške, odnosno na vlastitim pogreškama, a za obrazovanje o fotografiji nisam potrošio nijednu kunu. Fotografii s kojima danas radim kažu mi da imam znanje kao da sam završio Školu primijenjenih umjetnosti – dodaje Kulčar. Elektroničko obrazovanje može poslužiti i kao dopuna formalnom obrazovanju, odnosno kao poligon za provjeru stečenih znanja. Apsolventica Fakulteta političkih znanosti Iris Hazler na posljednjoj je godini studija odlučila upisati tečaj francuskog jezika u jednoj školi stranih jezika. Ubrzo je shvatila kako uz redovne sate koje svakog tjedna pohađa nema dovoljno prakse u govoru jezika koji joj je donedavno bio velika nepoznanica pa je putem interneta odlučila potražiti pomoć.

• Surfanjem sam pronašla nekoliko internetskih stranica kao primjerice frenchabout.com i polyglot-learn-language.com gdje postoje besplatne audiojezbe. Besplatne lekcije francuskog u audioobliku snimila sam na računalo i prebacila u mobilni telefon. Svaki put kada idem u grad slušam te vježbe dok se vozim u autobusu i tramvaju – kaže Hazler i dodaje kako joj je internet u učenju francuskog jezika veoma pomogao jer je osim audiovježbi pronašla gramatičke i sav niz videomaterijala uz koji je vježbala izgovor.

Za neke studije elektroničko je učenje već mnogo godina najbrži način stjecanja novih znanja. Primjerice programiranje je dinamična djelatnost u kojoj se svakodnevno pojavljuju novi programski jezici i nova rješenja pojedinih problema pa je bez obrazovanja putem interneta gotovo nemoguće svladati tu zahtjevnu disciplinu. Tomislav Car, koji je donedavno studirao programiranje na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, smatra kako je gotovo nemoguće naučiti programirati ‘standardnim’ putem jer dok neki programski jezik ili novo informatičko rješenje ‘dode’ do fakulteta, ne postane zastarjelo.

• Sveučilište i fakulteti jednostavno ne mogu pratiti dinamiku razvoja ove struke. Primjerice danas je apsolutni hit programirati aplikacije za mobilne telefone, a nijedan fakultet u Hrvatskoj se ne bavi izučavanjem tih znanja. Do vremena kad se to na fakultetima bude proučavalo, ta će tehnologija biti zastarjela, a trend će biti nešto drugo – kaže Tomislav Car.

Prema konzervativnim procjenama Europske unije, svjetsko tržište pružanja usluga elektroničkog obrazovanja na godinu teži oko 38 milijardi eura, a 80 posto ‘proizvoda’ u domeni elektroničkog učenja, proizvedenih u Europskoj uniji, konzumira se izvan granica Europe. Ipak, valja imati na umu da unatoč toj vrlo razvijenoj industriji u domeni elektroničkog učenja internet sve više obiluje besplatnim sadržajem koji se može iskoristi za unapređenje znanja.