Povećavanjem poreza ne mogu se pokrpati proračunske ‘rupe’

U Hrvatskoj nema organizirane skupine ljudi sposobnih za rješavanje problema rasta rashoda i istodobnog pada prihoda, kako države tako i građana.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisu, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedine u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Porez sam platila kad sam kupila vikendicu, nakon toga redovito plaćam godišnji porez na istu vikendicu, pa me zanima zašto moram plaćati i boravišnu pristojbu za svoju obitelj kad je sa mnom u toj mojoj vikendici? Nije li to porez puta tri, pita me čitateljica S. D. (podaci u redakciji). Nije to porez puta tri, nego sigurno više od samo puta tri. Na tu vikendicu plaćate, a da toga niste ni svjesni, još neke tzv. parafiskalne namete pribrojene iznosima na uplatnicama za razne komunalne naknade i usluge. A od jeseni ćete, kako su na sjednici Vlade obećali premijerka Jadranka Kosor i ministar financija Ivan Šuker, razmjerno vrijednosti vikendice plaćati još i porez na imovinu.

Premijerka Kosor i ministar Šuker biračima daju lažna obećanja. ‘Glasujte za HDZ ako ne želite nove poreze’, sjećate li se, dragi čitatelji, te predizborne poruke? Nakon što su to obećali, Kosor i Šuker su uveli tzv. krizne poreze i obećavaju uvođenje novih poreza, primjerice, na imovinu, a novinari su otkrili da se razmatraju i porezi na kapitalnu dobit, dividende itd.

Čitateljici i ostalim biračima trebalo bi poručiti da se toga sjete uoči idućih izbora. Ali to neće pomoći jer opozicija jednako kao ni pozicija nije dorasla problemima koje bi trebale rješavati. Pojednostavnjeno, ne vidim političku stranku ili neku drugu formiranu skupinu kompetentnih ljudi sposobnih za rješavanje problema rasta rashoda države i istodobnog pada prihoda (države i građana).

Kao jedan od najvećih rashoda navodi se mirovinska zaštita. Rastu rashoda i padu prihoda u mirovinskoj zaštiti pridonijelo je smanjivanje broja zaposlenih i njihovo prijevremeno umirovljenje, odnosno smanjivanje broja uplatitelja doprinosa. Da bi se takav trend usporio ili zaustavio, trebalo je pravodobno osigurati dodatne izvore financiranja mirovinske zaštite uz nedostatne doprinose.

I zbilja, od 1992. godine prema Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća u tadašnje izvanproračunske fondove mirovinske i zdravstvene zaštite izdvajane su dionice. Do 1995. godine portfelj dionica u mirovinskom fondu premašio je nominalnu vrijednost od 20-ak milijardi tadašnjih DEM (danas oko 10 milijardi eura). S obzirom na to da se radilo o dionicama par tisuća poduzeća, Stjepan Brčić, tadašnji direktor Republičkog fonda mirovinskog osiguranja, započeo je pregovore s njemačkim konzultantima za izradu studije o zamjeni tih dionica iz par tisuća tvrtki za većinske udjele u najviše 200 tvrtki radi lakšeg upravljanja portfeljom. A kapitaliziranom dobiti tih tvrtki trebao se namaknuti dio novca koji je nedostajao za isplate mirovina zbog smanjivanja doprinosa.

Mladen Strukan, dotadašnji pomoćnik direktora Brčića, imenovan je direktorom novoosnovanog Društva mirovinsko osiguranje koje je upravljalo portfeljom dionica u mirovinskom fondu. No direktor Brčić 1996. je smijenjen, zatim je umjesto narudžbe studije otkazano njemačkim konzultantima, a Strukan je ‘upravlja’ portfeljom mirovinskog fonda gotovo dok mu kao suokrivljenom nije počelo suđenje u postupku protiv Miroslava Kutle. I dionica više nema.

A da su dionice, primjerice, Večernjeg lista ostale u portfelju mirovinskog fonda, možda bi sada trebalo plaćati manje poreza zbog pokrića rastućih mirovinskih rashoda iz državnog proračuna. I čitateljice draga, na idućim izborima glasujte za one koji imaju suvisao prijedlog kako zaustaviti ili usporiti rast rashoda i osigurati dopunske prihode za mirovinsku i zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, znanost itd. Nemojte više glasovati za one koji daju isprazna obećanja.

Vlada neuspješno pokušava zaustaviti rast rashoda i pad prihoda tzv. rezanjem prava građana Hrvatske. Smanjena su tako i prava nezaposlenih na burzi rada.

No treba usporediti koliko je prava rezano članovima Vlade i Sabora (na prijevoz), a koliko onima koji su ovih dana dobili otkaze.