Home / Edukacija i eventi / Swot analiza

Swot analiza

Plovinom lipnja karlovačka udruga Paviljon Katzler 1897. službeno je predstavila liniju ‘Sedam karlovačkih parfema’ kreiranih da kao specifičan, originalan i kvalitetan, te kao retrokarakterom nabijen, suvenir pridonese oživljavanju podosta nagriženog identiteta Karlovca. Ma koliko se god povijest karlovačke cvjećarske obitelji Katzler kao platforma projekta udruge Paviljon Katzler 1897., čiji su parfemi samo dio, nekome činila možda i preintimnom za javnu upotrebu, više od sto ljeća dug građanski, kulturni i napredni ‘štih’ koji je strujao iz Katzlerove cvjećarnice i malenoga drvenog paviljona nezaobilazan je dio karlovačke kulturne baštine.

Kreator karlovačkih parfema je Stibor Marković koji je diplomirao medicinsku biokemiju i doktorirao farmaciju, a prije kretanja vlastitim poslovnim putem radio je uspješno u istraživačkim laboratorijima Plive i GlaxoSmithKlinea. Marković, koji je i danas znanstveni suradnik i predavač na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, stekao je diplomu fitoaromaterapeuta u francuskoj školi Hippocratus u Montpellieru.

  • Napustivši Plivu na vrijeme, bio sam na prekretnici: otići u inozemstvo i nastaviti istraživački rad ili ostati u Hrvatskoj. Budući da sam se već istodobno bavio i ljekovitim biljem, eteričnim uljima, savjetovanjima i edukativnim aktivnostima, prije pet godina osnovao sam udrugu Centar cedrus za promicanje i edukaciju u području fitoterapije, aromaterapije, aromamasaže, aromakozmetike i ostalih prirodnih pristupa iscjeljivanju, a u početku smo se temeljili na francuskoj školi aromaterapije. Prije tri godine osnovao sam i tvrtku istog naziva Centar cedrus d.o.o. – kaže Marković.

U stjecanju farmaceutskog iskustva pomoglo mu je produbljivanje specifičnih znanja bez kojih se ne bi mogao upustiti u takav poslovni pothvat. Sve je to Markovića nakon višegodišnjeg rada dovelo i do upuštanja u krajnje izazovani i zato vrlo neizvjestan, po stručnosti specifičan, pothvat kreiranja prirodnih parfema doslovce od početka za što je, koliko mu je poznato, za sad jedini kvalificirani stručnjak u Hrvatskoj. – Za kvalitetan farmaceutski ili kozmetički proizvod mora se započeti od vrhunske sirovine, a na hrvatskom tržištu to je do.

Prije nekoliko godina bio velik problem jer domačih eteričnih ulja gotovo da i nije bilo, a vladale su krivotvorine. Takve nedopustive i za zdravlje štete prijevare na tržištu prolaze zbog neznanja, kako kupaca tako i nadležnih institucija koje to dopuštaju. U takvim uvjetima teško je bilo potaknuti i ono malo domaćih proizvođača pa smo programima verificiranima u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, koji su prerasli u Školu fitoaromaterapije i prirodne kozmetike, odlučili prokrčiti put do kvalitete, što se pokazalo ispravnim putem. Stoga mogu reći da imam nekoliko domaćih kooperanata koji isporučuju doista kvalitetna eterična ulja – kaže Marković.

Mnogo investiranja – Karlovački parfemi nastajali su tijekom proteklih tri godine uz puno ‘igranja’ i puno investiranja. Kad se u stvaranje parfema kreće od nule a želi se stvoriti vlastita receptura, i to od posve prirodnih i provjerjenih sastojaka, neizbježno je da će u fazi razvoja mnogo toga i propasti na putu do pravih omjera. Jedino je faktor znanja taj koji će omjer pogrešnih poteza svesti na razumnu i isplativu mjeru. To su prirodni parfemi dobiveni samo od eteričnih ulja i biljnih ekstrakata, bez dodatne kemije, a ta proizvodnja traži i višemjesečno ležanje i sazrijevanje u određenim fazama razvoja. Budući da smo tim parfemima željeli podsjetiti na jedno romantično i lijevo građansko doba kada su oni bili na prirodnim bazama, odlučio sam poštovati te kriterije, naravno, uvažavajući i nove spoznaje u toj branši.

Naime, mnogi parfemi od prije 100 godina ne bi prošli današnje zdravstvene kriterije, ma koliko prirodni bili. Primjerice, citrus bergamot i tada je kao i danas bio nezaobilazna komponenta mnogih parfema, ali kako sadrži kumarine koji su fotolabilni i toksični spojevi, takav bi parfem nakon izlaganja suncu na koži ostavljao tamne mrlje. Danas se izdvajanjem kumarina dobiva siguran i za UV zračenje otporan bergamot, a takvih je primjera mnogo, a to je danas riješeno i strogim svjetskim regulativama u mirisnoj branši – kaže Marković.

Svojih prvih sedam parfema Marković je tematski posvetio projektu udruge Paviljon Katzler 1897., a inspiraciju za imena pronašao je u precima iz obitelji Katzler, nekoć viđenim i zaslužnim građanima Karlova. Ženski dio linije parfema čine Mitzi, Rozalija, Helena, Vava i Ceca, a mušku liniju čine Fritz i Toni. Personalizacija tih parfema značila je traženje i stvaranje sedam različitih karaktera prema spoznajama o tim osobama, s idejom da se u tim karakternim crtama pronađu i mnogi drugi ljudi.

Izazov je vjerojatno bio kako u mirisu opisati život tetke Mitzi koja je prijateljevala s mađarskim barunicama, govorila nekoliko svjetskih jezika, ili kako mirisom Fritza dočarati životni kredo svog pretka Friedricha koji je, iako dobrostojeći poduzetnik, palio u Zagrebu mađarsku zastavu zbog prosvjeda protiv Khuenu Héderváryja.

Dugoročnost projekta Markovićeva sestra Morana Rožman, predsjednica udruge Paviljon Katzler i voditeljica projekta s parfemima, kaže da bi ti parfemi sa svim emocionalnim nabojima koje bude u čovjeku mogli biti nesvakidašnji, doslovce prustovski, podsjetnik posjetiteljima na njihov boravak u Karlovcu, ali i Karlovcane potaknuti da se sjete svojih korijena i da svom gradu, nekad poznatom po kulturi, vrate tu izgubljenu dušu. Na taj se način potiče i Grad da ljudima omogući lijepe doživljaje kojih se valja sjećati.

Zbog dugoročnosti cijelog projekta odjeli o prepoznavanju vrijednosti tih parfema Markoviću neće stizati preko noći, a jedan od preduvjeta za to je, kaže Marković, i edukacija naših nosova koji su prezasićeni sintetskim mirisima. Odabir parfema počiva na individualnosti i s te strane njihov autor eventualno neprihvaćanje ‘školovanog nosa’ ne smije smatrati uvredom. Vjerujući u svoj rad za izlazak na tržište i stvaranje brenda izradio je, rečeno današnjim jezikom, ‘limited collectors edition’, s cijenama koje opravdava kvalitetu.

Za odgovarajući retro dizajn Karlovačkih parfema pobrinula se keramičarka Lidija Maček-Stanić, izrađivši za bočice keramičke kutije – replike oglasnog stupa s početka 20. stoljeća, a za grafički dizajn svoj su obol dali maturanti na grafičkom dizajnu dugoreške srednje škole, Katarina Sertić i Tin Rožman. Nakon predstavljanja karlovačkih parfema Markoviću je stigao upit za sličan posao iz Dubrovnika, a on u međuvremenu radi na još luksuznijim parfemima, imajući zasigurno na umu i misao jednog od utemeljitelja slavne francuske parfemske proizvodnje Pierre-Francoisa Pascala Guerlaina da je ‘uspješan parfem replika snoviđenja’.