Načela koja treba zapamtiti

Naučite se svađati! Put je to do boljih poslovnih rješenja. Osim kao pravi otrov za međuljudske odnose, uredske svađe mogu imati i svrhovitu ulogu u pronalaženju inovacija, biti izvor rješenja problema, poboljšanja izvedbe. Trik je samo u sljedećem: nesuglasice se moraju prihvatiti i njima se mora aktivno upravljati.

Neizbježna kao izmjena dana jest i činjenica da će i u najskladnijem uredskom raju prije ili poslije izbiti iskrice neslaganja ili svađe, a možda i zagrijati otvoren agresivan sukob. No osim kao pravi otrov za međuljudske odnose, uredske svađe mogu imati i svrhovitu ulogu u pronalaženju inovacija, biti izvor rješenja problema, poboljšanja izvedbe. Spoznaja o potencijalima konstruktivne svađe ni najmanje ne olakšava upravljanje tom riskantnom situacijom koja uvijek lako može izmaknuti kontroli. Neslaganje s kolegama na poslu nikad nije ugodno, a ako se situacija pri tome loše vodi ili se na nju nije skrenula odgovarajuća pozornost, rezultat može biti neproduktivan. Što više, može imati ozbiljne posljedice za konkretni posao ili pak trajno rušiti odnose. Ipak, uz malo planiranja i mudrosti može se izbjeći veći sukob i pronaći traženo rješenje za poslovni problem a da pritom sukobljene strane postignu konsenzus.

Većina konflikata na površinu izbacuje negativne strasti ili produbi nesuglasice, tvrdi Jeff Weiss, osnivač Vantage Partners LLC-ja i koautor članka ‘Želite kolaboraciju? Prihvatite – i aktivno vodite – sukob!’ objavljenog u Harvard Business Review’u. U oba slučaja sve strane odlaze nezadovoljne rezultatom i nesretno zbog njega. Produktivna i konstruktivna svađa počinje u vašem stanju svijesti.

Pretpostavite da možete nešto novo naučiti i čuti, pretpostavite da ima i više kreativnih rješenja za vaš poslovni problem negoli ih možete pronaći – savjetuje Weiss. Pokretanjem diskusije otvorena uma, bez obzira na stajalište kolega, već ste na putu pronalaska zajedničkog jezika. Istina, pravilno i pomno pokretanje rasprave iziskuje vrijeme i pozornost, ali riječ je o uvijek korisnoj investiciji snage i vremena. Ako ništa drugo, imate priliku uvidjeti polazište svojih oponenta. Negativnu situaciju možete okrenuti u pozitivnu. Pripremite se za spor. To znači dobro sagledati vlastitu poziciju i tezu i pokušati što bolje razumjeti stajalište svojih kolega. Prije nego što im pristupite, Judit White, profesorica na Business Administration at Tuck School of Business, savjetuje da se temeljito zapitate o osnovnim namjerama.

Weiss razlikuje tri vrste nesuglasica među poslovnim kolegama: one koje se odnose na nezadovoljstvo zadatkom, one koje otkrivaju odnose među kolegama i one koje pokazuju različit pogled na problem i njegovo rješenje. Ta spoznaja može vam olakšati pristup i pojednostavniti razgovor. Najprije otkrijte što je u pozadini, koja vrsta nezadovoljstva, pa zatim provjerite slažu li se vaši kolege s tim otkrićem. No bez obzira na prirodu svake, nastojte svoje emocije ostaviti pred vratima jer svima je jasno da se nesuglasice najlakše rješavaju hladne glave. Morate pripaziti i na logistiku. Dogovorite sastanak u terminu koji vam daje dovoljno vremena da dođete do zaključka i proučite što više činjenica. I svakako dogovorite sastanak uživo, u pomalo ‘privatnom’ ozračju, koje će pridonijeti želji za dogovorom.

Da biste počeli tešku konverzaciju na ispravan način, važno je da vi i vaši kolege za početak pronađete nešto u čemu se ipak slažete. To može biti zajednički cilj ili skup zajedničkih operativnih pravila na koje ste pristali došavši u tvrtku. Za početak možete reći nešto poput: ‘Oboje želimo osmisliti plan koji će tvrtku dovesti na sljedeću razinu’. Svakako pripazite da zajedničku platformu gradite na nečemu do čega vaš kolega doista drži, a ne na onomu što vi smatrate da bi mu trebalo biti važno. Ne bi bilo loše pokazati kolegi da držite do odnosa s njim. Tako ćete mu pokazati i da vaše neslaganje s njegovim pogledom na stvar nije osobne prirode.

Čak i ako vjerujete da vrlo dobro razumijete iz koje perspektive govori vaš kolega, morate saslušati što ima reći. Postavljajte pitanja koja će vam pokazati njegov ili njezin pogled na stvari pa onda razmislite je li riječ o nesuglasici koja je u funkciji različitih interesa ili različitih percepcija. To zahtijeva da prestanete razmišljati o svojoj sljedećoj rečenici i aktivno slušate. Nemojte samo saslušati nečiju priču nego progutajte cijeli paket. Ostanite otvoreni za nagovaranje nakon što kolega završi svoje objašnjavanje jer možda njegova strana priče otkrije važan komadić informacije koja može dovesti do rješenja. Naprimjer, kaže li on/ona da, jednostavno, zastupa stajalište koje njegova/njezina šefa usrećuje, možete mu/joj pomoći artikulirati rješenje usklađeno sa zamislima tog šefa. Tek kad saslušate kolegu, možete iznijeti svoje stajalište, i to tako da sugovorniku pokažete s kojih ste pozicija izveli zaključke. Čak i ako ponovno izazove vašu interpretaciju, dopustite mu da se ispuše i izbaci frustraciju – poručuje Weiss.

Nakon što su sve informacije ‘na stolu’, ponudite rješenje, odnosno zaključak. U njega uključite sve što ste čuli tijekom prijašnjeg razgovora. Sintetizirajte sve to. Možete reći primjerice: ‘Rekli ste A, ja kažem B, možda se možemo naći na soluciji C’.

Ipak, i u dobro osmišljenom pristupu neke nesuglasice katkad postanu gadne. Ako se prepucavanje užari, pokušajte vratiti raspravu na početak, odnosno zajedničke ciljeve. Preusmjerite fokus razgovora na budućnost. Ne možete razriješiti bitku zbog već iskrsnulog problema, ali možete promijeniti smjer prema budućim zbivanjima – savjetuje Weiss. Ako je vaš kolega i dalje antagonističan ili čak agresivan, možda je najbolje da napravite stanku i odgodite daljnju raspravu. To odmicanje od situacije može vam pomoći da uvidite što se doista zbiva. Uvijek možete pokušati sasvim drugi proces: uzmite papir kako biste napravili mali ‘brainstorming’ ili preselite raspravu u kafić ili restoran. Uostalom, piće ili ukusan ručak najbolji su način za liječenje rana ili krpanje živaca koje ste potrošili na sukob. A ako ni to ne pomogne, potražite treću osobu kao posrednika.