Prodaja subjektivnog dojma

Hrvati su apsolutno pomodan narod u svemu, pa tako i u čitanju. Prate se trendovi koje domaći izdavači prenose iz inozemstva, a ono što se obično nudi kao domaći proizvod i što posljednjih godina stvarno uspije postati bestseller zapravo je ‘bof’ – iskrene ispo-vijesti raznih ‘svetica’ za koje javnost uvijek pogošno shvati da su kurve, biografije poznatih po nepoznatosti koje rado čitaju oni koji vole svoj teleskop usmjeriti prema tuđem prozoru i slični para-doksi uma i fizike. Takvo mišljenje vlada u pojedinim hrvatskim izda-vačkim kućama koje se suočavaju s novim konturama hrvatskog tržišta knjiga koje, osim što su poprimile i nove književne ‘vrijednosti’, vrše s policu ‘kupi me, moja je cijena samo 19,99 kuna, ja sam lagano ljeto štivo i savršena knjiga za plažu’.

Takvo je okruženje pomalo tužno jer hrvatska književna scena nikad nije imala toliku dobru i raskošnu pro-dukciju kao posljednjih 10-ak godina i raskorak između svega onoga što bi tako živahu scenu trebalo prati, počevši od kritike, časopisa, refleksije o književnosti generalno, medija, države, nikad nije bio veći. Uz takvu domaću ponudu najbolje se trže i inozemni hitovi, razne vampirologije za tinejdžere, knjige o samopomoći ili pak kvarzaljke za odrasle poput Youngove ‘Kolibe’ te ostali surogati za tv-sapunice. Činjenica da je svjetska ponuda jača nije nikakva novost, no činjenica da domaći pogon ne pribjegava pozitivnoj diskriminaciji i ne pokazuje veći interes dokaz je da hrvatsko izdavaštvo nije pogodila samo kriza.

No ako u takvoj situaciji oduzimamo kvalitetu knjige koja se, na kraju krajeva, svodi više na subjektivan negoli na objektivan dojam čitatelja, nova misao vodilja za hrvatske izdavačke kuće glasi: ‘Knjiga mora biti dostupna svima i svako je prodajno mjesto važno’. Naime, drastičan pad prodaje u klasičnoj knjižarskoj mreži razlog je zbog kojeg su džepna knjiga i alternativni prodajni kanali kao što su supermarketi, kiosci ili benzinske po-staje te Tiskovi multimedijalni centri postali optimalno rješenje.

Trudimo se obuhvatiti što veću ciljnu publiku raznovrsnim naslovima. Upravo u ovoj godini izdajemo više od stotinu novih naslova da bismo uz kvalitetan sadržaj ponudili i cjenovne rangove pristupačne širokoj čitateljskoj publici. Uvjereni smo da tako omogućujemo dostupnost knjige svima i potičemo potražnju – napominje Zvonimir Čimić, direktor Sektora proizvodnje u Znanju, izdavačkoj kući koja se okrenula prema masovnom tržištu i pokrenula projekt čiji je cilj dostupnost kvalitetne knjige svima.

To omogućuje plasiranjem na prodajnim mjestima Tiska, Slobodne Dalmacije, Tisak Medije te putem najvećeg trgovačkog lanca Konzuma, pa tako Znanje na mjesec plasira pet novih hit-naslova po cijeni od 19,90 kuna; a protekla tri mjeseca prodalo je više od 200 tisuća knjiga.

Mišljenje Boška Zatezala, direktora izdavačke kuće V.B.Z., o takvoj vrsti plasmana knjiga također je pozitivno. Zatezalo smatra da su kiosci popularizirali čitanje i knjige učinili dostupnima i u najmanjem selu.

Izborom naslova kiosk-izdavaštvo prilično se diferenciralo od ostatka djelatnosti i sada živi svoj neovisni život – smatra i Ivica Prtenjača, jedan od velikih hrvatskih pjesnika i voditelj Odjela za odnose s javnošću u izdavačkoj kući Profilu. No dok će pojedini izdavači u tome vidjeti svoju priliku, drugi će reći da je kiosk-izdavaštvo, s kojim je i počeo trend prodaje knjige uz novine još prije šest godina pa se proširio i na druge sudionike, napravilo priličnu psihološku i realnu štetu klasičnom izdavaštvu.

Danas kupci očekuju da sve knjige stoje 29 kuna, što nije moguće. Drugi je problem što se na kioscima prodavalo mnogo smeća pod egidom knjige pa se tako stvorio dojam da su sve knjige iste, a onako skromno i ne baš slova žedno tržište zasitilo se. Taj će se broj primjeraka još dugo apsorbirati, i to na štetu relevantnijih naslova – smatra Kruno Lokotar, urednik u Algoritmu, i ističe da je od svih elemenata koji su izazvali duboku i pogubnu krizu u izdavaštvu samo svjetska recesija prolazna, a sve su drugo tendencije koje su postale trendovi na čijem otklanjanju nitko ne radi.

Uz dostupnost i povećanje broja prodajnih kanala kao važno nameće se i biranje kvalitetnih naslova i osmišljavanje dobre marketinške strategije za njih. Primjer dobrog marketinga svakako je ‘Gola istina’, knjiga Nives Celzijus koja je prvi put izasla 2008. Iako se mnogi ne bi složili da je riječ o kvalitetnom književnom djelu, ona je uz dobar marketinški plan prodana u više od 120 tisuća primjeraka i tako je u Hrvatskoj postala najprodavanija knjiga svih vremena.

Ljudi koji smatraju da je marketing za knjigu gotov objavi li se desetak redaka recenzije u Vjesniku, što je uobičajeno u našim izdavačkim kućama, morali bi promijeniti profesiju ili hitno se prilagoditi novim trendovima koji zahtijevaju mnogo agresivniji pristup. Mi nismo izmisli toplu vodu – zasu-kali smo rukave i primili se posla. Ako želite stvoriti bend, morate pronaći načina da zainteresirate javnost i privučete mase – jasno je i određeno rekao Vedran Strukar, urednik knjige ‘Gola istina’ i voditelj projekta Biblioteke Celebrities u izdavačkoj kući Znanje koja na tržištu objavljuje spisateljske uratke poznatih hrvatskih javnih osoba.

Uzgred rečeno, hitom se smatra knjiga koja se dvostruko bolje prodaje od drugoplasirane na listi, a u izdavaštvu pet posto knjiga napravi promet za ostalih 95 posto. No tajnu nastanka hita još nitko nije uspio otkriti, čak ni…