Temelj zapadne ekonomije u idućim desetljećima bit će rast usluga

Ne, ima stanovitih povezanosti, ali ne i dubljih razloga. Kriza je počela u SAD-u, a to je potrošački pogonjena ekonomija u kojoj je 2007. godine 72 posto BDP-a dolazilo iz potrošnje, u usporedbi s približno 50 posto u Njemačkoj i 35 posto u Japanu. Banke su počele smanjivati limite na kreditnim karticama i zajmove potrošačima, što je prilagodilo Amerikanice na manju potrošnju. Time je najveći dio BDP-a narušen, što je dovelo do nezaposlenosti, a sve je to, s obzirom na globalizaciju, utjecalo i na sve ostale ekonomije svijeta.

Taj je aspekt prije u vezi sa sukobom interesa među bankarima, dioničarima i ostatkom zajednice, što se temelji na kompenzacijskim modelima, najviše u SAD-u. Bankari dobivaju opcije dionice, što im daje pravo, ali i ne obvezu da kupne dionice svoje kompanije kad one dosegnu određenu razinu. To znači da se mogu okoristiti uspjehom, ali ne snose rizik u slučaju pada vrijednosti. To je jedini finansijski instrument čija vrijednost raste s rizikom, a to je poticaj pretjeranom izlaganju riziku s obzirom na to da veći rizik znači veću naknadu. Povijest je, pak, pokazala da će vas u slučaju da postanete dovoljno velik problem netko ionako spasiti. S druge strane, finansijski derivati su jedno od rijetkih područja koje još nije regulirano. Derivati se ne upotrebljavaju kao sredstvo osiguranja, nego kao sredstvo trgovanja i špekuliranja, stoga je i rast u tom sektoru bio rezultat trgovanja, a ne osiguranja. Mišlim da će Amerika ponovno uvesti Glass-Steagallov zakon pa vjerujem da je sljedeći logičan korak one-mogućavanje bankama da trguju u svoje ime, iako se bojim da je njihov lobi toliko jak da reforma vjerojatno neće ići u tom smjeru.

SAD i Europa ekonomsko su sile u opadanju (SAD i Grčka nisu toliko različiti) zbog niza problema koji proizlaze iz udjela duga u BDP-u, stopa štednje, trgovinskih deficit, činjenice da su stranci vlasnici duga, buduće evolucije duga i tereta te monetizacije duga. Kineski izvozni motor i intervencije u tečaj omogućile su Kini zaštitu, ali Kini treba dvostruki rast BDP-a želi li sačuvati političku stabilnost. U svakom slučaju, ta će zemlja uskoro postati sljedeća globalna ekonomska sila.

Kapitalizam nije mrtav, dapače, vrlo je živahan na BRIC (Brazil, Rusija, Indija, Kina, op. a.) tržištima. Iako je kapitalizam povezan s cikličkim ekonomskim kretanjima, nijedan drugi model nije stvorio toliko bogatstva, tako kontinuirano i tijekom tolikoga vremenskog razdoblja.

Da, ali ima i zajedničkih karakteristika. Ti sustavi sve manje upotrebljavaju centralističko upravljanje i ono što se ondje događa daleko je od markističkih ili radikalnih koncepcija. Veći je problem rastući jaz između bogatih i siromašnih, i to bi mogla biti prijetnja kapitalizmu. U redu je da oni koji se izlažu većem riziku i imaju više, ali ipak mislim da razlika između različitih direktnih i direktora ne bi smjela biti tolika.

Ne bih rekao. Oporezivanje je dio kapitalističkog sustava u kojem se onima koji preuzimaju rizik i onima koji inoviraju prepušta da zadrže dobar dio prihoda, ali postoje i neki društveni ciljevi. To je miješani kapitalizam i o tome govorim. Bilo je prijedloga jakog susbijanja kapitalizma, poput razbijanja trusta čeličana u 19. stoljeću. Rusija danas pomalo nalicuje Americi u tom vremenu i ne bi me čudilo da se nešto od nedavnog prikupljenog bogatstva preraspodijeli, bilo kroz oporezivanje ili kroz neki drugi oblik.

Osnovna teorija i stvaranje bogatstva su robni, no moramo shvatiti da povremeno dolazi do promjene moći između kapitalističkih zemalja, kao što je bio pomak od Britanije prema Americi, a sada od Amerike prema Kini. Reforma financijske industrije mogla bi pomoći, ali ona neće odrediti budućnost kapitalizma. Prijeta kapitalizmu doći će zbog rastuće razlike između raspoložive dohotka i stečenih prava unutar društvenih skupina. Pogledajte samo što se događa u Grčkoj i Tajlandu.

Evolucija od agrikulture prema proizvodnji pa onda prema uslugama vodi prema aktivnostima s visokom dodanom vrijednošću. Prednost u uslugama jest ono što razlikuje zapadne od istočnih ekonomija i postat će osnovnim i održivim temeljem za zapadnu ulogu u svjetskoj ekonomiji tijekom sljedećih nekoliko desetljeća. Kao primjer ovdje bismo naveli činjenicu da na svijetu nema globalno uvaženih računovodstvenih tvrtki iz Japana ili Kine. Žele li se natjecati globalno, zapadne ekonomije morat će održati ili proširiti vodstvo u uslugama. Ekonomski sustav vođen na pravi način i pogonjen stalnom inovacijom, a baziran na uslugama može biti održiv.