Home / Tvrtke i tržišta / VATRA OKOLO MOSKV Dok Rusija gori, Putin potpaljuje nervozu svjetskoga gospodarstva

VATRA OKOLO MOSKV Dok Rusija gori, Putin potpaljuje nervozu svjetskoga gospodarstva

Maskama na licu i u debelom sloju smoga Moskovljani se ovih dana suočavaju s posljedicama najtoplijeg ljeta u posljednjih 130 godina i šumskih požara koji bukte u okolici grada. S očajnom situacijom suočili su se ekolozi, svjetsko tržište pšenice, a i državni vrh, pri čemu je premijer Vladimir Putin još jednom demonstrirao svoju dominantnu ulogu u neravnomjernom timu s predsjednikom Dimitrijem Medvedevom. Nebo nad Moskvom je tamno. Gradsko vlasti građane upozoravaju da se ne zadržavaju vani te su naručile 3,5 milijuna maski za lice, bez kojih se u gradu ne može disati. Broj intervencija Hidro pomoći povećan je za četvrtinu, a najviše zbog srčanih i respiratornih problema. Dim je svugdje, u trgovinskim centrima, u podzemnoj željeznici i u domovima, a vidljivost je smanjena na samo nekoliko metara. Otrovni plinovi i temperature od 40 stupnjeva udvostručili su smrtnost stanovništva pa se ubrzano iscrpljuju kapaciteti ne samo bolnica nego i gradske mrtvačnice. Nije riječ samo o gradu – u više od 600 šumskih požara koji svakodnevno haraju, a koji su opustošili nekoliko sela, stradalo je više od 50 ljudi. Običaji nalažu da se mrtvi pokopaju nakon tri dana žalovanja, međutim, vlasti zabrinuto mole građane da ubrzaju ‘proces’.

Tragedija ide dublje pod površinu. Naime, u posljednja dva mjeseca više od 2.000 ljudi utopilo se pokušavajući pobjeći vrućini plivanjem u riječama i jezerima. Čak 90 posto bili su pijani muškarci. Alkohol i tuga nisu dobra kombinacija, a obzirom na to da će financijski trošak požara ipak prvo biti očit na domaćem teritoriju, zima bi mogla biti duga i teška. Vatra je do sada opustošila polja površine Portugala, a uništeno je više od 2.000 domova. Brojni letovi prema moskovskim zračnim lukama odgođeni su, a turisti i strani građani otišli su iz grada. Državni povijesni muzej na Crvenom trgu morao se zatvoriti zbog toga što uprava nije mogla isključiti detektore dima. Uz to, svakodnevni rad u ekstremnim uvjetima iznimno je težak, a produktivnost niska.

  • Rad je nemoguć – izjavio je za strane medije Moskovljanim Mikhail Borodin nakon što je skinuo masku s lica kako bi zapalio cigaretu.

  • Ne znam što Vlada radi, ali trebala bi jednostavno ukinuti radno vrijeme.

U sjeni ljudskih tragedija svijet sa zabrinutošću promatra kako će se dramatični događaji u Rusiji odraziti na svjetsko gospodarstvo. Temperature i suša uništile su 30 posto žitnih polja pa je premijer Vladimir Putin zabranio izvoz. Posljedica toga jest skok cijene pšenice na Čikaškoj burzi s rokom isporuke u rujnu na najvišu razinu u posljednja dva mjeseca. Kako ruski meteorološki centar ne najavljuje temperaturna olakšanja već sedmi tjedan zaredom, neki analitičari predviđaju da će se rast cijena pšenice na svjetskom tržištu nastaviti. Kad se tomu pribroji skok cijene od lipnja veći od 75 posto, nervoza je neizbježna. Nju je potpalo i sam Putin kad je rekao da neke ključne poljoprivredne regije neće moći početi sa zimskim sijanjem te da bi zabrana izvoza mogla potrajati i nakon prosinca. Naime, najavljeno je da će tada biti ukinuta.

Međutim, mnogi misle kako je rast cijene pšenice samo refleksna reakcija tržišta na loše vijesti iz Rusije i Kanade, gdje su urod smanjile prekomjerne kiše, i ne odražava pravo stanje na tržištu. Dakle, skok cijena ipak je malo pretjeran pa se može očekivati stabilizacija. Naznake da je najgore prošlo mogle su se vidjeti na početku tjedna kada je cijena pala za 1,8 posto bodova na 7,125 dolara po bušelu.

Požari u Rusiji zabrinuli su ekologe i ostalu znanstvenu zajednicu koja budnim okom prati globalne klimatske promjene. Aktivisti su zabrinuti jer izgleda da se jako malo čini kako bi se situacija stabilizirala globalno.

  • Rusija gori, a Pakistan se utapa. Međutim, međunarodna zajednica ponaša se kao da za djelovanje ima sve vrijeme svijeta – poručio je Wendel Trio, direktor u Greenpeaceu.

Velike klimatske oscilacije najviše pogađaju mjesta u kojima su visoke vrijednosti rijetke. I dok je otpornost na zimu stvar nacionalnog ponosa, temperature koje bi u nekim dijelovima svijeta prošle neprimijećeno u Rusiji su rizične. U malo je stanova u Moskvi klimatizacijski uređaj, a u opterećenom sustavu podzemne željeznice ventilacija je loša. Nov prioritet za većinu je stanovnika naspavati se. Izazov je veći nego što se čini. Ako su prozori otvoreni, zbog smoga se ne može disati, a ako su zatvoreni, vrućina ubija.

I dok se iz zemlje šalju panične molbe da se vatra ugasi, ruski predsjednik Medvedev kao da ne vidi da gori. Naime, dok Putin u zasukanim rukavima obilazi požarišta, razgovara s obiteljima žrtava i izdaje naredbe, Medvedev kao da s druge strane telefona sramežljivo čeka da ga njegov partner nazove i kaže kakva je situacija i što je činiti. S obzirom na to je Medvedevu imidž zagovaratelja ljudskih prava narušen ovo proljeće, uskoro bi malo jače moglo gorjeti upravo njemu pod nogama. Naime, prvi je udarac bio kad je njegova glavna savjetnica za ljudska prava Ella Pamfilova dala otkaz zbog novog vala mržnje i prijetnji iz Kremlja prema svakomu tko je kritičan prema vladajućoj politici. I dok su potkraj srpnja pripadnici propustinovske omladinske organizacije Nashi paradirali Moskvom nakićeni nacističkim obilježjima navodno bez ikakvih posljedica, policija je nekoliko puta pritvarala aktiviste u Moskvi i Sankt Peterburgu koji su prosvjedovali protiv demoliranja javnih gradskih parkova. Uz to, Medvedev je pustio da prođe kontroverzan zakon koji daje nove i veće ovlasti ruskoj sigurnosnoj agenciji FSB-u kako bi mogla zatvarati građane koji ometaju rad agencije, čak i ako nisu počinili nikakav zločin. Pamfilova je na odlasku Medvedeva opisala kao čovjeka koji sve to ne odobrava, ali nema moći da to zaustavi. Nitko ne sluša predsjednikove naredbe, rekla je.

S druge strane premijer izgleda kao da čvrsto drži konce u rukama, a to zna i pokazati. Nedavno je sasvim slučajno nacionalna televizija uhvatila Putin kako telefonira Medvedevu s požarišta i objašnjava da broj vatrogasaca treba povećati.

Slovenski premijer Borut Pahor, iako svjestan toga da njegovu Vladu očekuje vruća jesen, još nije pronašao pravi izlaz koji Slovencima, kako je često govorio, vodi među ‘pobjednike krize’. Uoči jesenskih lokalnih izbora stečajevi, porast nezaposlenosti i mirovinska reforma ozbiljno bi mogli poljuljati koalicijski brod. Mirovinski bi zakon mogao biti važan ispit ne samo za izlaznu strategiju iz krize nego i za budućnost vladajuće koalicije. Sindikati su odlučno protiv prijedloga da i muškarci i žene u mirovinu idu sa 65 godina. Najavljaju referendum i generalni štrajk! Socijalni partneri primjedbe na ovaj tjedan objavljen nacrta novoga mirovinskog zakona trebaju dati do kraja kolovoza. Do kraja kolovoza Vlada bi trebala razjasniti dilemu hoće li mirovine u iduće dvije godine biti zamrznute ili ne. Do kraja ovog mjeseca odlučit će se i o formuli usklađivanja mirovina, čemu mnogo pozornosti posvećuje koalicijski partner DESUS. Do kraja kolovoza o parafiranom se sporazumu s dijelom sindikata javnog sektora trebaju izjasniti zaposlenici u državnoj upravi. Budu li protiv, Vlada će jednostrano otkazati kolektivni sporazum, kojim je sada obuhvaćeno 157.000 javnih službenika. Dio sindikata već se priprema za štrajk. U rujnu Vlada sa socijalnim partnerima počinje novi krug pregovora o izmjeni zakona o radnim odnosima. Nacrt zakona predviđa smanjenje otpremnina i kraće otkazne rokove.

Sudeći prema slabim poslovnim rezultatima nekih slovenskih poduzeća, Deželu očekuje val stečajeva, a time i povećanje broja nezaposlenih, što izravno može utjecati ne samo na gospodarsku nego i na političku situaciju ondje. Prva su objavila stečaj koruška poduzeća Prevent Global i Prevent automobilski dijelovi iz Slovenj Graca. Bez posla će ostati oko 1.300 radnika. Vlada se užurbano priprema na to da uskoro podijeli prvu izvanrednu ‘dinarsku’ pomoć nezaposlenima. Obje su tvrtke do prošle godine bile paradni konj slovenskoga gospodarstva, ali ih je kriza u svjetskoj automobilskoj industriji torpedirala osjetnim smanjenjem narudžbi. Država očekuje da će nakon stečaja zdravi dio tvrtke prodati te tako dio proizvodnje ipak sačuvati.

Na pragu stečaja jest i građevinsko poduzeće Vegrad iz Velenja, o kojem ni članovi nadzornog odbora ne znaju je li još platno solventno. Slovenski mediji iznijeli su i primjer za kriminaliste. Naime, u Vegradovu računovodstvu kreditne obveze zaposlenika podmirivali su oduzimanjem od plaća, ali novac bankama nisu uplaćivali! Čak je došlo do problema s isplatom novca koji su radnici dobrovoljno skupili za obitelj preminulog kolege! Radnici stranci, pretežno iz BiH i Makedonije, također su ostali bez novca. U kranjskom Merkuru, u kojem je 4.800 zaposlenih, novo rukovodstvo čini goleme napore da tvrtka ne ode u stečaj. Problemi su postali dramatični kad je Slovenska izvozna i razvojna banka (SID) nedavno domaćim dobavljačima prestala osiguravati potraživanje od Merkura. Novo rukovodstvo tvrdi da će uspjeti prevladati financijske teškoće, ali da će radi konsolidacije morati otpustiti 40-ak posto zaposlenika. Rezervi već pripremaju otpis Merkurove imovine. Burzovni analitičari tvrde da će Merkurove teškoće osjetiti cijela Slovenija. Kažu da bi eventualni stečaj prouzročio teškoće kranjskoj Savi i njezinim vlasnicima, a poskupljeli bi krediti banaka. Eventualni potop Merkura prouzrokovao bi teškoće u većem dijelu slovenskoga gospodarstva.