Analitičari RBA rast novčane mase za 1,7 milijardi kuna tumače rastom depozitnog novca poduzeća i slabom bazom. Stojić kaže da zbog toga ne treba očekivati oporavak kredita.
HNB-ov podatak da je prvi put od prosinca 2008. u lipnju ove godine novčana masa (gotov novac izvan banaka, depoziti u HNB-u i depoziti u bankama) dosegla zenit. U lipnju je u odnosu na mjesec prije porasla 3,6 posto na ukupno 49,7 milijardi kuna. Od toga je na računima banaka 33,7 milijardi, a izvan njih u gotovini cirkulira 16 milijardi kuna. Pri tome treba napomenuti da, unatoč tomu što gotovina na mjesečnoj razini raste, na godišnjoj razini još pada, što znači da se ne oporavlja ni primarna likvidnost. No takav je trend amortizirao rast depozitnog novca (koji se brzo može povući s računa i pretvoriti u gotovinu), zbog čega je ukupna novčana masa porasla. Analitičari Raiffeisen banke takav rast objašnjavaju rastom depozitnog novca trgovačkih društava i slabom prošlogodišnjom bazom kad je novčana masa pala u dvoznamenakastom postotku. Naizgled je dobra vijest i to što je neznatno porastao i monetarni agregat M4 koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene depozite, obveznice i instrumente tržišta novca. U lipnju je u odnosu na mjesec prije porastao 0,9 posto pa je danas ukupna likvidnost 224,6 milijardi kuna. Porast se opet temelji na rastu štednih i oročenih depozita, prije svega deviznih.
Hoće li porast novčane mase imati ikakva utjecaja na gospodarstvo? Malo vjerojatno. RBA-ovi analitičari kažu da će porast novčane mase postati trendom tek kad se oporavi realni sektor. Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, poručuje da zbog toga ne treba očekivati oporavak kredita.
Kreditiranje je još na staklenim nogama. Krediti stanovništvu, ponajprije potrošački i nenamjenski, i dalje padaju. U godinu dana nominalno su, dakle bez prilagodbe tečaja, smanjeni 900 milijuna kuna. Realno bi to bilo i više kad bi se u podatak uključilo i jačanje kune. Nešto su malo porasli stambeni krediti, no uz iznimku jedne banke koja je u srpnju povećala taj portfelj odobravanjem novih kredita. Stavka stambenih kredita ponajviše je rasla zahvaljujući jačanju švicarskog franka. Slična je situacija i s korporativnim kreditiranjem. Nekim bankama udjel švicaraca u ukupnim kreditima doseže i do 20 posto, otprilike koliko je i švicarski franak ojačao u posljednjih godinu dana.