POREZ NA IMOVINU Moguće 900 milijuna eura više u proračunu

Za pola milijarde ili čak 900 milijuna eura proračun bi na godinu mogao biti bogatiji ako bi se uveo porez na imovinu, točnije nekretnine. Naime, u Hrvatskoj je otprilike 125 milijuna četvornih metara nekretnina, njihova je prosječna cijena 1.450 eura, što znači da je ukupna vrijednost svih kuća i stanova u zemlji otprilike 181 milijardu eura. Uvođenjem poreza prema stopi od samo 0,5 posto na vrijednost nekretnine u proračun bi se stilo 900-tinjak milijuna eura na godinu.

Naravno, ima i drugih, socijalno osjetljivijih, modela prema kojima bi oni s više kvadrata nekretnina u vlasništvu plaćali više od onih kojima nekretnine isključivo služe za osnovne životne potrebe. Primjerice, Vlada bi mogla građane osloboditi poreza na prvih 20 četvornih metara u vlasništvu, a na ostatak naplaćivati porez od jedan posto. U tom slučaju četveročlana obitelj koja posjeduje stan od 80 četvornih metara ne bi plaćala porez, no samac koji živi u stanu od 100 kvadrata platio bi porez na ‘višak’ od 80 četvornih metara.

Budući da svaki Hrvat u prosjeku posjeduje 27,8 četvornih metara stana ili kuće, prema tomu modelu u proračun bi se na godinu od poreza na nekretninu stilo najmanje pola milijarde eura (iznos bi sigurno bio veći jer četvorni metri nekretnina nisu tako proporcionalno raspoređeni). Osim što bi proračun bio bogatiji za 3,6 ili 6,5 milijardi kuna (vjerojatno i znatno više jer u tu računnicu uopće ne ulazi nesagrađeno građevinsko zemljište), porez na kuće i stanove potaknuo bi tržište nekretnina jer bi vlasnici nekretnine koje ne upotrebljavaju bili prisiljeni staviti u funkciju. U suprotnom, to bi im bilo financijsko opterećenje.

Uvođenje poreza na nekretnine sigurno bi povuklo pitanje i poreza na druge oblike imovine, primjerice štednju u banci ili dionice. Budući da građani u bankama imaju 130-ak milijardi kuna, i na tom bi se porezu moglo mnogo ‘zaraditi’. Međutim, njegova bi negativna strana bio rast kamatnih stopa.