Iako je rebalans proračuna ministar financija Ivan Šuker odgađao koliko je mogao, minus neće pokrpati ni turistička sezone ni mogući novi dug. No ni ovaj rebalans neće biti nikakav pokazatelj ekonomske i mentalne promjene. U Vladi se grčevito drže mante ‘80 je posto proračuna zadano’, što očito znači da se neće odrezati ni pet ni deset milijardi kuna, bit će kao i dosad manje-više kozmetički. Prijetnja prosvjedima u predizbornoj godini nije uhu uhodna, pa malo koga začuduje što je Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji je već trebao biti pripremljen, odgođen za iduću godinu. Primijenit će se tek 2012., u godini u kojoj će se za proračun brinuti neka druga vlast.
Posljedice Vladine odluke da smanji broj državnih agencija među prvima je na svojoj koži osjetila upravo potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić, koja je na jedvite jade pronašla mjesto pod Suncem na kojem će se skrasiti nakon odlaska iz Vlade. U nedostatku boljih sinekura Adlešić je odabrao mjesto upraviteljice Zaklade ‘Hrvatska bez mina’ čiji je osnivač Hrvatski centar za razminiranje. Do sada, barem prema riječima dosadašnjeg upravitelja Željka Krešića, osnivač te zaklade nije se istaknuo pružanjem pomoći u njezinu radu, što bi se dolaskom Adlešić u nju moglo promijeniti.
Sindikalni su vode zaboravili uzrečicu koja kaže da tko visoko leti, nisko pada. Otkad su u lipnju prikupili gotovo 800 tisuća potpisa na peticiji za referendum o promjenama Zakona o radu, krila su im porasla do neslučenih dimenzija pa u posljednje vrijeme iz njihovih usta neprekidno cure prijetnje izlaskom iz GSV-a, najave štrajkova koji će zaustaviti početak školske godine, najave osnivanja sindikalne stranke koja će potući i HDZ i SDP na idućim izborima. Nema više tog pitanja koje se postavlja u Vladi, a na koje se sindikalni čelnici odmah ne obruše prijetnjama i ucjenama. Vrijeme je da stanu na vlastitu kočnicu.
Dok većina starih članica EU ozbiljno razmišlja, a Mađarska već uvodi dodatni porez bankama, domaći su financijaši i analitičari zajednički ‘graknuli’ da bi takav potez imao više štete nego koristi: porasle bi kamate, odlio bi se kapital, prestalo bi kreditiranje. Velimir Šonje dodatno je objasnio da su Mađari jedini tu ideju pretvorili u klasični porez narušivši tako integritet poreznog sustava, jer sada proizlazi da država, kad god zaželi, može predložiti oporezivanje bilance bilo kojeg poduzeća ili gospodarske grane. Nema sumnje da bi država najprije trebala počistiti svoje dvorište, a tek onda viriti drugima, no zanimljivo je kako nitko nije primijetio da i bez dodatnog poreza kamate ne padaju, a krediti ne rastu.
Kad je čovjek bez posla i bez plaće, pola od tog problema može riješiti samozapošljavanjem. Za početak ima posao, a možda jednog dana bude i plaća. A u međuvremenu sigurno će biti dugova na sve strane. Statističari su zabilježili da je u lipnju broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija povećan za 5.288 osoba (2,3 posto) u odnosu na svibanj, a broj novoregistriranih tvrtki tijekom ove godine na istoj je razini kao lani. Ta masa novih ‘poduzetnika’ većinom se sama zaposlila na poslovima iz djelatnosti gospodarenja otpadom i sanacije okoliša (čitaj: skupljanje PET ambalaže). Ako ništa drugo, stjecanjem statusa samozaposlenih osoba ti su ljudi izgubili status nezaposlenih, što je i utjecalo na službeni pad nezaposlenosti.