A Team

Reducirana i pretjerano izdužena figura čovjeka u hodu proslavila je ‘kipara duše 20. stoljeća’, kako je i nazvana dubrovačka izložba poznatog umjetnika. Početkom ove godine ime francuskoga kipara i slikara Alberta Giacomettija (1901. – 1966.) dospjelo je u medije jer je njegova skulptura ‘Čovjeka koji hoda’ prodana na aukciji u Londonu za vrtoglava 104,3 milijuna dolara. Na tragu te dobre vijesti i svjetske slave u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik pozorno se pripremala izložba toga umjetnika nadrealizma i figurativne umjetnosti, a pod nazivom ‘Alberto Giacometti – Kipar duše 20. stoljeća’ može se razgledati do 3. listopada.

Dubrovačka izložba organizirana je u suradnji sa Zakladom ‘Alberto Giacometti’, Kunsthäusom iz Züricha i Bündner Kunstmuseumom iz Chura, a predstavlja izbor od 169 autorovih djela među kojima su crteži, grafički listovi, litografski ciklus ‘Pariz bez kraja’, koji je nastajao od 1958. do 1965. godine, te slike i samo četiri skulpture.

No taj maleni izbor skulptura nije manje vrijedan jer se na ogled daju četiri varijacije njegovih stalnih tema. Riječ je o tome da ga putem drugih, nama manje poznatih, djela kao što su crteži i slike možemo bolje upoznati. Osim toga možemo mnogo toga naučiti o njegovu shvaćanju umjetnosti od studentskih dana kad je 20-ih godina prošloga stoljeća studirao na Akademiji Grande Chaumiere, ondašnjoj najvažnijoj obrazovnoj ustanovi za kipare u Parizu. Profesor mu je bio Rodinov učenik Antoine Bourdel.

Uz izduženu žensku figuru čija se tjelesnost gotovo pretvara u tanku vertikalnu koja nosi pečat Giacomettijeva izraza koji ga je posebno proslavio izložen je i ‘Portret brata Diega’. Posebna poveznica s ta-nahnom skulpturom jest ‘Čovjek koji prelazi trg u sunčano jutro’ nastao 1950. godine. Riječ je o radu koji je zapravo prethodio seriji ‘Hodača’, od kojih je onaj iz 1960. godine postao poznat zbog astronomske cijene na javnoj dražbi. U Dubrovniku je izloženo i 18 fotografija poznatoga švicarskog fotografa Ernsta Scheideggera, umjetnika koji je bio iznimno blizak s Giacomettijem koji ga je pratio kamerom u brojnim životnim i radnim situacijama.

Danas njegove fotografije svjedoče o izgledu Giacomettijeva ateljea u kojemu je vladao ugođaj kao u nekoj pariškoj starinarnici. Kako neki kažu, ondje je bio kreativan nered u kojemu se umjetnik odlično snalazio. Fotografije pokazuju i njegove najvažnije modele bliskih ljudi – Annette, brata Diega i Japanka Yanaharu. Prikazana je i dokumentacija o izgubljenim kavanama kao što su bile one na raskrižju ulica D’Alešia i Didot, koje je kipar najviše volio. U njima je čitao novine, doručkovao i družio se s prijateljima.

Jedan od najeroščnijih glazbenika u povijesti pop-glazbe Prince Rogers Nelson, popularno znan kao Prince, prema svim najavama trebao bi 28. studenog nastupiti u zagrebačkoj Areni u organizaciji Lupa promotiona. Osim što je hitovima kao što su ‘Purple rain’, ‘Sexy MF’ i ‘When doves cry’ osvaja generacije slušatelja, Princea je iznimno poštovala i struka, pa je bio plesački mentor popularnim glazbenicima poput Paule Abdul i Michaela Jacksona. Tako da se od Princea, vrhunskog šumena, može očekivati i veoma atraktivni sceniški nastup.

Prince je na svojoj popularnosti izgubio mnogo kada se zbog pravnih problema preimenovao u Love Symbol pa potom Artist, no njegov erotski naboju u glazbi i dalje je ostao isti. Od kraja 70-ih do početka 90-ih snimio je ozbiljne albe, u svojoj karijeri deset puta dosegnuo platinnaste naklade i lansirao 30 singlova koji su ušli u top 40 svjetskih glazbenih ljestvica.