Tankerkomerc

Da ima kupaca nekretnina, bilo bi manje problema. Polugodišnji pad prihoda i gubitak od 39 milijuna kuna te dugovi radnicima i državi za zadarsku bi kompaniju prestali samo da se prodaju nekretnine kupljene u sretnijim vremenima. No kupaca za njih nema. Kompanija u prvih šest mjeseci tekuće godine izgubi 39 milijuna kuna i zabilježi dvostruko manje prihode, kada su joj računi u blokadi, a u vijestima je barem jednom na mjesec, i to zbog neisplaćivanja plaće radnicima, nervoza u Upravi je neizbježna. Međutim, najveći dioničar zadarskog Tankerkomerca Božo Jusup, koji je također na čelu triju tvrtki kćeri te velike zadarske kompanije, ostavlja dojam kao da su teška vremena iza njega. Naime, već nekoliko mjeseci obećava medijima kako je pitanje dana kada će se radnicima isplatiti zaostale plaće te vratiti dug državi i vjerovnicima, za što je potrebno, kako sam kaže, oko pet milijuna eura.

S jedne je strane dobra vijest da kompanija ima što prodati, a navodno i komu. Loša je vijest što nijedna od kupnji još nije ostvarena, a propalih planova i promašenih investicija u posljednje dvije godine bilo je na izvoz. Obećanja – luda radovanja, naučili su radnici. Majka svih pogrešaka i glavni uzrok problema s likvidnošću bila je skupa kupnja 73 tisuće četvornih metara velikog terena u zadarskoj industrijskoj zoni Gaženica od tvrtke Slogan 2008. godine. Tada je ondje bila planirana gradnja tvornice za proizvodnju biodizela, a dio je namijenjen preprodaji za poslovno-trgovinski sadržaj. Od biodizela se u međuvremenu odustalo pa sada, kad situacija na tržištu nekretnina sve samo ne sjajna, taj i još dva terena kupljena u sretnim vremenima ponovno su na prodaju. Tvrtka se nada da će na njima uspjeti uprihoditi 35 milijuna eura, što bi pokrilo dugovanja i ostavilo prostora za investicije. Inače, ukupno 11 tvrtki u sastavu Tankerkomerca pokriva razne sektore poslovanja pomalo; turizam, malu brodogradnju, trgovinu, prehranu industriju, čak i zabavu (Casino u Marini danas je zatvoren, a noćni klub Go-Ga koji je svojedobno otvorio ministar Kalmeta prodan).

Pitanje hoće li nakon prodaje Tankerkomerc ostati zdrava tvrtka koja će proizvoditi i rasti u glavi je najmanje 300 radnika i njihovih obitelji. Da bi se osigurali, službeno traže svog predstavnika u Upravnom odboru tvrtke. Sindikalni povjerenik SSSH Vedran Uranija tvrdi kako je to jedini način da se osigura promišljenije i odgovornije donošenje poslovnih odluka koje su krive za Tankerkomercovu današnju situaciju.

• Umjesto da se bavi dugom tvrtke, Uprava koja je milijunskim promašajima dovela nekadašnjeg diva na niske grane bavi se PR-om. Radnici od sada žele znati što se događa u upravnoj zgradi. Naime, postoji stvarna bojazan da se Uprava želi riješiti tvrtki koje su najveći gubitaši u grupi, po najprije Maritune, što zabrinjava sve koji su ondje zaposleni – rekao je Uranija na osnovi činjenice da je, kada su ovaj mjesec bile isplaćivane zaostale dvije plaće radnicima Tankerkomerca, njih stotinjak iz tvrtki Marituna, Pršutana i Donat Boats zaobiđeno.

Marituna d.o.o tvrtka je koja je u prvih šest mjeseci ove godine 173 dana provela u blokadi. Prošle godine iskazala je u bilanci najveći gubitak od 13,3 milijuna kuna, iznad visine vlastitog kapitala, s kratkoročnim obvezama u iznosu od 143 milijuna kuna, koji su generirali troškovi ulova i uzgoja ribe, a izostala je uspješna prodaja tune na inozemnom tržištu zbog pada cijena u Japanu. To je razlog što je tvrtka sve vezano uz uzgoj i prodaju tune prodala tvrtki Kali tuna.

Unatoč tomu što je u takvoj situaciji nastavak poslovanja posve neizvjestan, direktor Maritune, također Božo Jusup, najavio je daljnja ulaganja u novu tvornicu i širenje djelatnosti prerade ribe. Projekt za novu tvornicu je završen, a trenutačno se radi studija utjecaja na okoliš nakon čega će biti zatražena građevinska dozvola. Potrebnog novca bit će nakon prodaje terena.

Iako je Marituna uvjerljivo najveći gubitaš, tvrtka za gradnju i popravak brodova i čamaca Donat Boats te Pršutana iz Posedarja, koja prerađuje meso i mesne proizvode, nisu daleko. Za Donat Boats Uprava kaže kako je ostvario gubitak (dva milijuna kuna) najviše zbog prilagodbe novim uvjetima tržišta. Kriza je otežala poslovanje na tržištu jaht, što je prouzročilo prilagodbu i uvođenje radnih varijanti Calafurije (Tankerkomercovo plovilo namijenjeno i za potrebe obalne straže i za krstarenja na otvorenome moru te sportski ribolov). Pršutana je lani ostvarila najmanji gubitak od 760 tisuća kuna, ali Uprava planira gradnju novih kapaciteta kako bi osigurala optimalnu količinu proizvoda. Ta će tvornica, kako je najavio Jusup, proizvoditi umjesto dosadašnjih 20.000-22.000 oko 100.000 i 150.000 komada, a i zapošljavat će mnogo više radnika. Dijelovi Tankerkomerca koji su prošlu godinu završili s dobiti i koji najbolje posluju jesu TTTR (Terminal i trgovina tekućim robom) u Gaženici, Marina te Opskrba brodova i agencija. U godišnjem izvješću također stoji da je Trgovina ostvarila gubitak jer nije uspjela na vrijeme nabaviti robu sezonskog karaktera, također zbog teškoća u likvidnosti. Najviše se to odrazilo na poslovnici ribolova i nauštike koja se bavi prodatom opremom za more, brodove, jedrenje i ribolov, koja je inače ostvarivala najveću dobit u trgovini.

Dok se dani u blokadi gomilaju s nezadovoljstvom radnika koji su Upravi dali rok do kojeg žele konkretno odgovore o plaćama i otpreminama za 50 radnika koji su dobili otkaz, predsjednik Uprave Dario Jurin se pritajao. Na pitanja iz redakcije Lidera nije odgovorio ni on ni, unatoč obećanjima i odgađanjima, njegov inače raspoloženiji za medije većinski dioničar i predsjednik Nadzornog odbora Jusup. Kako je rekao, za njega bi bilo zgodnije da ga se o poslovanju pita za nekoliko mjeseci kad se zaključuje planirane prodaje.

Jedan od njegovih posljednjih medijskih istupa, kada je u srpnju novinare pozvao na ‘drink’ u zgradu Uprave pred kojom su prosvjedovali očajni radnici (među kojima se često čuju apeli za istragu Državnog odvjetništva o poslovanju tvrtki, najčešće Donat Boatsa, s kojim su navodno povezane osobe iz bivšeg državnog vrha), rezultirao je 30-minutnim objašnjenjem planova za prodaju i širenje poslovanja. Tako će proizvodnju biodizela, za koju je još u listopadu prošle godine tvrdio da se od nje ne odustaje, zamijeniti za proizvodnju palmina ulja.

• Predstavnicu nizozemskih tvrtki Unimillsa koji je u vlasništvu Unilevera, jednog od najvećih europskih trgovaca i proizvođača jestivih ulja, s najvećom živućom tvrtkom za proizvodnju palme, iz Malezije bili su s nama na razgovoru – objasnio je Jusup poslovni smjer. Od ostalih zainteresiranih tvrtki za kupnju terena spominjao je austrijski Strabag kojemu prostor treba za radove na Luci Zadar te Oiltanking iz Hamburga koji ondje želi graditi rezervoare za naftne derivate.

• Ukupan priljev sredstava ostvaren prodajom nekretnina bit će za plaće, obveze i plaćanje dobavljačima. Sad je stvar u tome da kupci u suradnji s bankama osiguraju sredstva i počnu plaćati – izjavio je tada Jusup. Mjesec dana poslije dvije plaće za odabrane radnike sjele su na račune unatoč blokadama. Novac je došao iz redovitog poslovanja. S obzirom na vrijednost dugotrajne imovine od 160 milijuna kuna, vjerovnici i banke za sada Tankerkomercu izlaze u susret iako kratkoročne obveze dosežu 285 milijuna kuna. To ide toliko daleko da, kako kaže sindikalni povjerenik Uranija, radnici kojima nisu isplaćene plaće na svojim računima uzimaju nedopuštene mln. nase, što im banka omogućuje u dogovoru s kompanijom. Iako su u problemima s plaćama, velike ambicije i veliki apetiti postoje. Budući da su polovinu problema sami zakuhali kupnjom nekretnina i da su bili posve nepripremljeni za krizu, Uprava bi možda trebala poslušati vlastiti moto koji se vrti na službenim web-stranicama: Ako čovjek ne zna prema kojoj luci plovi, nijedan mu vjetar neće biti povoljan.