Home / Informacije / Više pregleda, manje bolovanja

Više pregleda, manje bolovanja

U razvijenim se zdravstvenim sustavima preventivna i kurativna medicina, odnosno liječenje, stalno dopunjuju. U tom je smislu svaki obavljeni pregled koristan, posebno sistematski. On je i učinkovita metoda štednje novca u liječenju u kasnijim fazama bolesti. Zakonski su propisi odavna određivali obavljanje takvih pregleda za zaposlene osobe, za malu i školsku djecu. Sistemske se pregledi djece radi praćenja rasta i razvoja te kontrole zdravlja obavljaju prije upisa u prvi razred, a nakon toga u petom i osmom razredu, u prvom razredu srednje škole te na prvoj godini studija.

Važećim Zakonom o zaštiti na radu propisana je poslodavčeva obveza na provedbu postupka obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja s radnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu, a što podrazumijeva i pravo radnika na razmjerno odlučivanje pri donošenju odluka na području zaštite zdravlja. O važnosti obavljanja redovitih sistematskih pregleda zbog brige za zdravlje radnika najbolje govori odredba Zakona o zaštiti na radu, koja će stupiti na snagu danom pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, prema kojoj se zbog osiguranja zdravstvenog nadzora, primjerenoj rizicima za zdravlje i sigurnost na radu kojima su izloženi radnici, radniku jednom u tri godine na njegovo zahtjev mora osigurati zdravstveni pregled u skladu s posebnim propisima.

Uspješne su tvrtke prepoznale važnost prevencije u zdravlju zaposlenika jer se tako učinkovito smanjuje broj nepotrebnih bolovanja. Kod njih je zato pravo na sistematske pregledne zaposlenih regulirano i kolektivnim ugovorom. Ona se za obavljanje sistematskih pregleda odlučuju za samostalno ugovaranje usluga u zdravstvenim ustanovama ili pak za sklapanje polica dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja. Pri sklapanju polica mogu se ugovoriti i usluge proširene zdravstvene zaštite u koje se ubrajaju sistematski pregledi radnika prema dobrom skupinama u određenim intervalima. Tako npr. radnici iznad 50 godina starosti mogu obavljati sistematski pregled svake godine, oni između 40. i 45. svake druge, a mladi svake treće godine.

Opći sistematski pregledi među najsloženijima su i zbog toga, logično, među najskupljima. Budući da je u anamnezi dobar dio dijagnoze, svaki bi temeljiti klinički sistematski pregled trebao početi pitanjima i razgovorom o bolestima u obitelji, tijekom života te o trenutačnim zdravstvenim problemima i navikama. Na sistematskom će pregledu liječnik zaviriti u zdravstveni karton pacijenta i usmjeriti pozornost na prije dijagnosticirane bolesti. Otkrije li se na sistematskom pregledu bilo koji zdravstveni poremećaj, liječnik pacijenta odmah upućuje na daljnje pregledne i liječenje. Tako pacijent iz preventivne medicinske sfere prelazi u kurativnu.