Alis Lazaridis

Vlasnik RIM-a, kompanije koja proizvodi planetarno popularni BlackBerry, nikako nije mogao dopustiti da mu sada, dok ga očekuje bitka s Appleom, izmakne bliskoistočno tržište. To se, naime, moglo dogoditi zato što je kriptiranu e-poštu koja se prosljeđuje BlackBerryjem teško nadzirati, što je dobro poznato i teroristima. Kanadska i američka diplomacija ublažile su problem.

Poslovni svijet na Bliskom istoku može odahnuti. A s njim i Mihalis Lazaridis, vlasnik BlackBerryja. Sinonim za pametni telefon, BlackBerry će ipak u zemljama Bliskog istoka svim svojim korisnicima pružati usluge elektroničke pošte i komunikacije tekstnim putem iako proizvođač neće moći jamčiti za sigurnost njihove korespondencije, što je svojevrsni presedan. RIM (Research in Motion), kompanija koja proizvodi planetarno poznati mobitel, uspjela se nakon minibure dogovoriti s vlastima Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a vrlo će vjerojatno i s drugim zemljama koje su namjeravale ograničiti uslugu elektroničke pošte. Naime, sva e-pošta koja ide preko BlackBerryja kriptirana je i prolazi kroz servere smještene u Kanadi i Velikoj Britaniji, pa je stoga ne može pročitati nitko osim onih kojima je namijenjena. I, dakako, britanskih i kanadskih tajnih službi.

Zato su vlasti bliskoistočnih zemalja odlučile ograničiti uslugu tog pametnog telefona na glasovnu komunikaciju opravdavši svoj potez sigurnosnim pitanjima zbog neposredne bližine nestabilnih područja kao što su npr. Iran, Irak i Jemen, ali i zbog djelovanja Al-Qaide i drugih terorističkih organizacija. U prilog tome vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata dodale su podatak da je unutar njihovih granica već nekoliko puta opran novac, posebno istaknuvši da bi tom novcu možda ušli u trag da počinitelji nisu toliko tehnički potkovani, odnosno da nisu komunicirali BlackBerryjem. Da bi spasila tržište na kojem je prodala otprilike dva milijuna tih uređaja i koje joj nosi otprilike pet posto tržišta u svijetu, tvrtka RIM odlučila je u Saudijsku Arabiju postaviti server da bi vlasti te arapske države imale pristup elektroničkim porukama koje pošalju BlackBerryjem.

Jednog od najvećih igrača na tržištu pametnih telefona, s drugim najvećim tržišnim udjelom na svijetu, osnovao je Mihalis Mike Lazaridis, grčki imigrant rođen u Istanbulu 1961. Kad je bio petogodišnjak, roditelji se sele u kanadski grad Windsor na jugoistoku provincije Ontario. Već kao dječak pokazuje velik interes za tehnologiju; u dvanaestoj godini dobiva nagradu lokalne javne knjižnice zato što je pročitao sve knjige o znanosti i tehnologiji. Potkraj sedamdesetih upisuje studij elektrotehničke na Sveučilištu Waterloo, međutim u skladu s trendom u industriji, najbolje utječu u Billu Gatesu i Steveu Jobsu, nikad ga ne završava, već 1984. osniva tvrtku Research in Motion.

Tvrtka je u početku sa švedskim partnerom Ericssonom proizvodila dojavljivače, u Sjevernoj Americi prije pojave mobilnih telefona. Serijska proizvodnja uređaja počinje početkom 2000., no kao glavni konkurent uskoro mu se pojavio uređaj koji je razvila američka Motorola. Razvoj tvrtke iz jugoistočnog Ontarija, tik uz američku granicu, podupiru kanadski institucionalni fondovi poput Working Ventures Canadian Funda Inc. koji je 1995. uložio pet milijuna kanadskih dolara u tvrtku postavši tako najveći ulagač. Upravo uz pomoć tog novca Lazaridis je razvio uređaj. Tvrtka je u siječnju 1998. izasla na Burzu u Torontu, ali i prije nego što je to učinila, od investitora je uspjela prikupiti gotovo 30 milijuna kanadskih dolara koje je uložila u razvoj. Četiri godine poslije s crtaće ploče inženjera u Waterloo na tržište dolazi prvi BlackBerry, pametni telefon koji spaja funkcije dojavljivača i mobilnog telefona. Do tog vremena popularnost raznih uređaja koje tvrtka proizvodi među korporacijskim krugovima s obje strane granice u Sjevernoj Americi buja do velikih razmjera. Čak su i poslovnjake prozvali ‘crackberries’ (etimologija tog izraza povezuje se s ovisnicima o kokainu i ‘crack’ zato što poslovnjaci taj uređaj za komuniciranje tekstnim porukama i elektroničkom poštom jednostavno nisu ispuštali iz ruku). Prvi pametni telefon koji je izasao iz tvornica u jugoistočnom Ontariju dobio je poklonike u poslovoj zajednici diljem svijeta, što tu kanadsku kompaniju vrlo brzo pretvara u globalnog igrača. Rod McQueen, autor knjige ‘Blackberry, Inside Story of Research in Motion’, ističe da je RIM jedna od rijetkih kompanija koja se uz Massey-Ferguson, Batu, Bombardier, Magnu i Nortel u kratkom vremenu nametnula kao globalni igrač. Financijski uspjesi uskoro su svrstali RIM uz bok najvećim svjetskim kompanijama u industriji mobilnih telefona, a kompanija koja zapošljava 12-ak tisuća ljudi u protekloj je godini ostvarila nešto manje od 15 milijardi dolara prihoda; dobit nakon oporezivanja bila joj je otprilike dvije i pol milijarde dolara. Osobni imetak grčkog imigranta rođenog u Istanbulu popeo se pak na vrtoglavih 2,9 milijarde dolara, tako da se našlo i 50 milijuna dolara za donaciju sveučilištu čiju diplomu nikad nije stekao. Ta mu je gesta priskrblila titulu rektora, a darovani novac uglavnom je završio na Odsjeku elektrotehnike. Lazaridis je računao na to da će njegova tvrtka upravo od tog odsjeka imati velike koristi.

RIM, odnosno njegov brend BlackBerry, danas s nešto manje od 50 milijuna prodanih uređaja drži 20-ak posto tržišta pametnih telefona u svijetu i zahvaljujući diplomatskoj akciji kanadskih vlasti, kao i vlasti južnih susjeda Amerikanaca, u toj će bilanci snažno i dalje sudjelovati tržište Bliskog istoka. Kad se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima počelo govoriti o ograničavanju usluge elektroničke komunikacije putem BlackBerryja, hitno se angažirao ministar trgovine Peter Van Loan i u javnost izasao s priopćenjem u kojem je izrazio zabrinutost kanadskih Vlade zbog zabrane nekih usluga.

Problem ima šire konotacije jer je odluka Saudijaca i vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata o ograničenju usluge na tom simbolu suvremenih ‘yuppieja’ potaknula i vlade drugih zemalja na slične korake. Tako su i vlade Libana, Indije i Indonezije počele ozbiljno razmišljati o ograničenju usluge elektroničke pošte putem BlackBerryja. Gubitak Libana vjerojatno bi preživjeli, no Indija i Indonezija golema su tržišta čiji potencijal objašnjava zabrinutost kompanije i angažman čak dviju vlada. Van Loanov istup može se, prije svega, protumačiti kao pokušaj smirivanja indijskih vlasti s kojima Kanada tradicionalno ima dobre trgovinske odnose i čija je država danas u svijetu najbrže rastuće tržište pametnih telefona.

S druge strane američka državna tajnica Hillary Clinton nakon pojave problema novinarima u Washingtonu izjavila da je Vlada Sjedinjenih Država svjesna kako je interes zemalja koje brane kriptiranu komunikaciju BlackBerryjem pitanje nacionalne sigurnosti, ali istaknula je da se ne smiju olako zanemariti ni interesi korisnika. Također je dodala da njezina Vlada pomno prati situaciju i da će uspostaviti kontakt s Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata kako bi se spor što prije okončao.

Od izbijanja krize u zemljama Bliskog istoka RIM-ova dionica na Burzi u Torontu pala je osam posto upravo kad je kompanija izasla na tržište s novim modelom. Riječ je o telefonu BlackBerry Torchu 9800, službeno prezentiranom početkom ovog mjeseca u New Yorku. Uređaj se u Sjevernoj Americi počeo prodavati 12. kolovoza uz obvezatnu ogradu kompanije od etikete ‘novi ubojica iPhonea’ objasnivši da je riječ o telefonu koji kombinira ekran na dodir i standardnu QWERTY tipkovnicu, oplemenjenom novim softverom za bolje pretraživanje interneta i boljom grafičkom podrškom.

U Appleu vjerojatno pozorno slušaju što se događa jer kompanija na predstavljanju novog pametnog telefona nije opovrgnula ni potvrdila informacije da uskoro na tržište planira izaći s vlastitom inačicom tablet-računala koje u informatičkim krugovima svi nazivaju BlackPadom. Taj bi proizvod, ističu informatički analitičari, trebao postati ozbiljan konkurent Appleovu iPadu i prema nekim neslužbenim informacijama na tržištu bi se trebao pojaviti potkraj godine, odnosno prije božićnih blagdana, kako bi na tim rasprodajama iz letačeg starta zauzeo što bolju poziciju pred konkurentima koji više od pola godine bilježe odlične tržišne rezultate. Među ostalim, treba spomenuti da je kompanija već registrirala internetsku domenu blackpad.com, no službenih informacija o tom proizvodu iz uređa kanadske kompanije još nema.

Usprkos jako konkurenciji na tržištu koje mnogi smatraju jednim od onih koja najviše obećavaju, RIM je uspio zadržati jednu od vodećih pozicija i odbiti napad Appleova iPhonea. Ipak, kao što nagađanja o BlackPadu sugeriraju, ozbiljniji sukob između tih dvaju teškaša izbit će prije ili poslije jer su im interesi u izravnom konfliktu: Apple je u kratkom roku uzeo velik dio tržišta približivši se RIM-u na samo nekoliko postotaka razlike, a na oku valja držati i Googleov Android sa sličnim uspjesima. Usprkos, dakle, dobrim rezultatima, strelovitom usponu i jakom brendu RIM čeka teška borba s mladim aspirantima. Zato je žestoka borba za Bliski istok sasvim razumljiva, sada je svaki postotak važan.