Četrdeset ambicioznih prema izboru liderove redakcije

Marko Pipunić je potkraj prošle godine preuzeo PPK Valpovo, a ove godine IPK Kandit i postao vlasnik više od 80 posto dionica PP-a Orahovice.

Prvi hrvatski logističko-distribucijski centar za intermodalni prijevoz počinje se graditi nakon sedam godina borbe. Vrijedan je 250 milijuna eura i trebao bi zaposliti četiri tisuće ljudi.

Uz kupnju Improma u stečaju i ponovno pokretanje brenda Gušti, ulazi na tržište BiH, a neumorno ulaže i u svoj vinski biznis. Ambicija mu je osvojiti rusko tržište.

Kao da nije prošao tjedan a da Koestlin nije sklopio izvozni posao. Zastupljen je na 25 tržišta i ima 40-postotni rast izvoznih prihoda.

Preko tvrtke Termes, uz pozajmici Žita, s Matićem je preuzeo 51,6 posto IPK Kandita. Upustio se i u 22 milijuna kuna vrijedno proširenje proizvodnje jaja u Vuki.

Adriatica.net ušao je u drugi krug restrukturniranja s novim menadžmentom. Kako procjenjuju Popovićevi stručnjaci, govori podatak da sada vodi ključni dio tvrtkina poslovanja.

Uz čvor Bosiljevo 1, GIP Pionir ulaže 15 milijuna eura u prvu fazu zone koja će do kraja 2010. biti komunalno opremljena, a najavljeni su investitori iz Njemačke, Indije i Kine.

Respektabilan faktor na tržištu putničkog prijevoza nedavno je kupio i AP Tours Čakovec. Uz preuzimanje AP-a Varaždin, ambicija mu je privatizacija željeznice.

Aluminij se u Hrvatsku uvozi, a Pripuz ga istodobno ima u raznim otpadnim oblicima. Uložio je u ljevaonicu aluminija od 15 tisuća tona, što zadovoljava domaće potrebe.

Nakon prodaje Agrokorova Mlinara, Mate Škojo dalmatinski je dio pekarskog biznisa ‘prepustio’ Babiću, koji je preuzeo Krku te pekarnice u Sinju, Metkoviću i Dubrovniku.

Nevjerojatna je brzina sklapanja novih izvoznih poslova, a uz kupnju slovenskog Geodetskog zavoda i ulazak EBRD-a u vlasništvo, Biljecki ne skriva razmjere svojih ambicija.

Da bi u proizvodnju kravata ugradio domaću svilu, Bušić je posadio 720 stabala duda u Slavoniji. Hrabar potez ako se u obzir uzme da se u Hrvatsku uvozi i pšenica.

Dok drugima prihodi padaju, Ćurković pokazuje da za manju potrošnju ima lijeka. U 2009. imao je dvoznamenasti rast, a dobro poslovanje nastavilo se i rastom od 5,6 posto u prvom kvartalu.

Poznati diskontner prošle je godine u žestokoj borbi za svakog kupca rastao nevjerojatnih gotovo 40 posto. Dokozićev je recept agresivno otvaranje novih prodajnih mjesta.

U 2009. uložilo se 162,8 milijuna kuna i završene su četiri investicije. Zabilježen je i gubitak (16,9 milijuna kuna), no Ergović se ipak odlučio na iskorak u poljoprivredu.

Vječni borac za izvoznike uspio je dogovoriti preseljenje proizvodnje električnih sklopova iz Švicarske u Zagreb, što će donijeti pet milijuna eura veće prihode i rast izvoza od 10-ak posto.

Prvi put uz ulaganje tvrtke Gavrilović stoji ime Georga, mladega Gavrilovića. S Robertom Kujundžićem kupio je svih 16 McDonald’sovih restorana i najavio širenje.

Bez obzira na kritiku jednog dijela javnosti zbog posla u Varšavskoj ulici u Zagrebu, Horvatinčić i dalje radi i gradi te ne odustaje od Cvjetnog trga, ambicioznog centra vrijednog 100 milijuna eura.

U sedam brodova uložio je 280 milijuna dolara u vrijeme u koje će svaki poduzetnik pet puta okrenuti i kunu ulaganja. Uz to, da bi iskoristio slobodne kapacitete, gradi poslovno-stambeni blok.

Nakon godina poslovanja u segmentu korporativne odjeće odlučila se na pokretanje brenda M CODE, odjeće za direktore i menadžere. Namjerava otvoriti i izložbeni salon u Zagrebu.

Prvi hrvatski električni automobil donio je Majetiću slavu, ali zasad ne i strateškog partnera. Međutim, to mu ne smeta. Iz tekućih prihoda financirat će proizvodnju prvih 30-ak automobila.

Sa sigurne pozicije u HNB-u primio se vođenja male i relativno nepoznate Imex banke da bi od nje stvorio brend. Zatim se bacio na rješavanje teškog slučaja – HPB-a.

Za dva milijuna eura kupio je brod dug 45 metara i širok 10 metara, najveći te vrste na Jadranu za jednodnevne izlete koji može primiti 400 ljudi. Ciljna su mu skupina velike grupe – bilo za posao bilo zabavu.