Objašnjava prof. Stubbs. Kao što kaže predstojnik Katedre za poduzetništvo i menadžment na VERN-u Ivica Katavić, osim povezivanja i ujedinjenja ekonomskih, pravnih, etičkih i filantropskih očekivanja društvene zajednice od poslovnih subjekata, fokus kolegija Poslovna etika na VERN-u temelji se na iniciranju potrebe integriranja etičkih standarda u svakodnevne poslovne aktivnosti.
Etika kao ekonomičan izbor – Ignoriranje etičkih standarda i normi društveno odgovornog poduzeća može biti veća opasnost za samo poduzeće nego što je to globalizacija. Nepridržavanje etičkih normi u poslovanju može uništiti poduzeće u vrlo kratkom roku što se, uostalom, pokazalo u slučajevima Enrona i Worldcom. Radi održivog razvoja i rasta poduzeća pokušavaju identificirati nove trendove poslovne etike tražeći odgovore na pitanja poput: kako koristiti poslovnu etiku za stjecanje povjerenja svih dionika i to pretvoriti u korporativnu prednost te koja su nova ‘Zlatna pravila’ za poslovnu etiku i korporativno upravljanje? Osim zakonskih minimuma koji su još elementi etike i društvene odgovornosti potrebni poduzeću da osigura održivi rast i razvoj? – objašnjava Katavić te naglašava da je jedan od pozitivnih efekata globalne krize sve veći interes studenata za identifikacijom uzroka krize i prijedloga rješenja problema. Studenti tako razvijaju osobna moralna načela čime dugoročno pridonose zajednici, društvu i poslovnom svijetu.
Usprkos tome, jedan od glavnih problema u poslovnoj etici nije na studiju, već u tome što se takva pitanja danas i dalje češće postavljaju na učilištima i sveučilištima nego u velikim kompanijama. Znanja i kolegiji vezani uz poslovnu etiku vrlo su nepopularni u poslovnom svijetu, a popularni su na poslovnim školama i među znanstvenicima. Stoga se u svijetu i kod nas istražuje taj nerazmjerni i mogućnosti snažnog međuutjecaja poslovne i akademske zajednice – kaže prof. Kristijan Krkač sa ZŠEM-a. S obzirom na to da još relativno malo kompanija dobre vrijednosti provodi u praksi, mnogi se bune da su kolegiji poput Poslovne etike nepotrebni teret u MBA programima te da se buduće menadžere u tom smislu ne može naučiti da ‘budu dobri’ ako to već nisu naučili kao djeca, odrastajući.
Naravno da se nikoga ne može naučiti etici i moralu. Ali ponavljanje teza, argumenta, mjerenja i načina djelovanja kao i vježbanje u samom odgovornom djelovanju te prije svega onemogućavanje prilika, motiva i racionalizacija neodgovornog djelovanja vode tomu da se količina neodgovornih postupaka ipak malo smanji. To je, naime, pokazao niz istraživanja – kaže prof. Krkač.
Prof. Katavić objašnjava da razlozi za etično ponašanje ne moraju biti nužno altruistični. Nitko neće svoj novac svjesno povjeriti neetičnoj banci ili nepotrebno riskirati ulaganjem u nepopularne kompanije koje su pod povećalom zbog neodgovornog poslovanja. Biti etičan naprosto je dobra poslovna strategija.
Jedna od posebnosti studiranja na ZŠEM-u jest i međunarodna razmjena u sklopu koje student može semestar svog MBA programa odlušiti na nekoj od mnogih škola i sveučilišta u inozemstvu. Tu mogućnost iskorištava čak sedam posto ZŠEM-ovih studenata.
Zagrebačka škola ekonomije i managementa u ožujku 2011. upisuje petu generaciju MBA studenata na smjerove marketinga, menadžmenta, financija i bankarstva, računovodstva i revizije, general MBA programa, upravljanja ljudskim potencijalima te kvantitativnih financija. Škola je prema istraživanju Eduniversal, akademske mreže visokog školstva, 2008. i 2009. proglašena najboljom poslovnom školom u Hrvatskoj. Velik je napredak postignut i u dobivanju AACSB-ove međunarodne akreditacije kako bi ZŠEM prvi u Hrvatskoj i među prvima u ovom dijelu Europe dobio tu prestižnu međunarodnu akreditaciju.
ZŠEM-ovi su programi suvremeno koncipirani i zahtijevaju uporabu odabrane literature poznatih svjetskih i domaćih autora. Nastava je interaktivna, na hrvatskom i engleskom jeziku, uz uporabu poslovnih slučajeva i simulacija te istaknute profesore, vrhunske stručnjake i menadžere iz vodećih hrvatskih tvrtki i ugledne i dokazane znanstvenike iz Hrvatske i inozemstva. Uz profesore sa ZŠEM-a na MBA studiju predaju profesori s milanskog SDA Bocconija, sa Sveučilišta Michigan te drugih sveučilišta iz SAD-a i Europe s kojima ZŠEM ima ugovore o međunarodnoj suradnji.
Studij traje godinu dana, odnosno dva semestra, nakon čega polaznici stječu titulu stručnog specijalista poslovne administracije (eng. Master of Business Administration).
Predavanja su prilagođena zaposlenim osobama, zbog čega su sva organizirana u poslijepodnevnom terminu. Kolegiji se održavaju u ciklusima između kojih je određena stanka tijekom koje polaznici izvršavaju obveze koje od njih zahtijeva kolegij. Svi kolegiji razvijeni su online i nalaze se na WebCT-u, platformi za učenje na daljinu; svaki polaznik upisom na studij dobiva svoje korisničke podatke za pristup platformi. Tako se polaznicima dodatno olakšava komunikacija s profesorima i drugim kolegama iz skupine. Jedna od posebnosti studiranja na ZŠEM-u jest i međunarodna razmjena u sklopu koje student može semestar svog MBA programa odlušiti na nekoj od brojnih škola i sveučilišta u inozemstvu. Tu mogućnost iskorištava čak sedam posto ZŠEM-ovih studenata za svoje usavršavanje na poznatim svjetskim poslovnim školama.
Školarina studijskih programa na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa obuhvaća sve oblike nastave, literaturu, korištenje bibliotekom, WebCT, mentorstvo, potporu Career Centra… Drugim riječima, osim školarine, koju se može plaćati i obročno kreditnim karticama ili kreditom poslovnih banaka, student nema nikakvih drugih troškova studija. Više od pola polaznika Diplomskog MBA studija na ZŠEM-u na obrazovanje i usavršavanje upućuje njihova tvrtka, koja snosi cijelu školarinu ili dio nje.
