S početkom nove školske godine djeca sve više vremena provode u zatvorenim prostorijama s mnogo svojih vršnjaka. To i jest jedan od razloga zbog kojih se s polaskom u školu ili vrtić roditelji brinu hoće li njihovo dijete pokupiti koju zarazu bolest. No razloga za strah, tvrde stručnjaci, ne bi trebalo biti jer su u to doba godine infekcije koje se aktiviraju u skupini relativno rijetke. Naime, respiratorne infekcije koje se prenose kapljivo tipične su za hladnije doba, tj. mnogo su češće potkraj listopada.
Bolesti zbog kojih djeca i mladi najčešće traže pomoć liječnika obične su prehlade, bronhitis, gripa te upala pluća; slijede ih zarazne i parazitarne bolesti, od kojih su bolesti probavnog sustava češće ljeti. Među djecom do petnaeste godine vrlo je česta upala ždrijela (angina) s bolom u grlu i bolest praćena karakterističnim osipom (šarlah ili skarlatina). S druge strane sva se školska djeca, prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, obvezno cijepi protiv tuberkuloze, tetanus, difterije, dječje paralize, ospica, rubele, zaušnjaka i virusne žutice tipa B, zbog čega je pojava tih bolesti svedena na najmanju mjeru. No bez obzira na to dobro je poznavati njihova obilježja i simptome, što se posebno odnosi na bolesti koje nema cjepliva ili nije obvezatno.
Jedna od čestih dječjih zaraznih bolesti koja se prenosi kapljivo a za koju nema cjepliva jest šarlah (lat. scarlatina). Prouzrokuje ga betahemolitički streptokok grupe A, bakterija koja se obično nalazi u ždrijelu i može izazvati upalu grla i tonzila. Inkubacija joj traje od dva do pet dana, a javlja se simptomima kao što su iznenadna povišena tjelesna temperatura, katkad uz nju povraćanje i bolovi u trbuhi, povećane te jako crvene tonzile uz točkaste naslage gnoja; jezik pak primi maslinastu boju.
