Home / Financije / Zivot u ravnotezi Energetski uinkovito i ugodno potkrovlje

Zivot u ravnotezi Energetski uinkovito i ugodno potkrovlje

Ako za jedno novo radno mjesto u industriji treba 20 tisuća eura, iako je to u greenfield-investicijama i sofisticiranim industrijama katkad znatno skuplje, s iznosom deficita moglo bi se otvoriti do 100 tisuća novih radnih mjesta.

Otpremnine za 50 tisuća državnih službenika stajale bi, računano prema Vladinoj odluci o njihovoj višini, otprilike tri milijarde kuna, a iznosom cjelokupnog deficita mogle bi se namiriti slične otpremnine za gotovo 230 tisuća zaposlenih.

Gradnja nove HE Lešće, prve u samostalnoj Hrvatskoj, stajala je 700 milijuna kuna, a očekuje se da će uvoz električne energije sa sadašnjih 20 do 30 posto smanjiti sedam posto, pa ispada da bi za električnu neovisnost bile dovoljne već četiri takve elektrane.

Prema procjenama, gradnja nuklearne elektrane snage od tisuću megavata Hrvatsku bi stajala tri milijarde eura, što znači da bismo za taj projekt na iznos deficita trebali dodati još milijardu eura.

Za gradnju jednog turističkog resort-kompleksa visoke kategorije poput Punta Skale ili Novog Spa Hotel&Resortsa treba 200-tinjak milijuna eura, što znači da bismo za iznos proračunskog deficita mogli imati 10 takvih resorta.

Prema Dok-ingovim procjenama za pokretanje serijske proizvodnje prvoga hrvatskog električnog automobila treba od 150 do 200 milijuna eura, zato bismo s 14 milijardi kuna mogli pokrenuti čak 10 takvih izvoznih proizvodnji.

Uvjerljivo najveći domaći investitor Agrokor u Hrvatsku trenutačno investira 2,5 milijardi kuna, a u regiju je dosad uložio ukupno 3,2 milijarde kuna, tako da bismo za iznos deficita mogli imati gotovo šest investitora poput najvećeg, Ivice Todorića.

Atlantic Grupa u najvećoj je hrvatskoj akviziciji u inozemstvu slovensku prehrambenu perjanicu Drogu Kolinsku platila otprilike 2,7 milijardi kuna, pa bi iznos proračunskog deficita pokrio pet toliko velikih domaćih akvizicija.

Deset projekata sustava natapanja na površini od 153 hektara stajalo bi milijardu eura, upola manje od očekivanog proračunskog deficita; osim goleme važnosti za poljoprivredu ti bi projekti značili i otvaranje 40 tisuća novih radnih mjesta.

O obnovi oronule zagrebačke zračne luke govori se godinama kao o prijeku potrebnom projektu za koji nema novca; iznos deficita pokrio bi trošak gradnje čak devet takvih novih zračnih terminala.

Dosad najveća proizvodna investicija u Hrvatskoj – TDR-ova tvornica u Kanfanaru čija je gradnja stajala 123 milijuna eura i u kojoj radi više od 700 ljudi – mogla bi se ponoviti 16 puta za iznos ovogodišnjeg deficita.