Prva tvrtka iz BiH

Iako je udjel hrvatskih tvrtki u ukupnim prihodima svih kompanija iz studije revizorske kuće Deloitte i dalje skromna tri posto, u prošloj godini na listi bilo je 16, najviše do sada. Uz tvrtke koje su i u 2008. prihodima uspjele osigurati plasman u to društvo ‘nove’ su hrvatske kompanije Vindija, Adris, Tisak, Kraš te Hypo banka.

Više kompanija na listi nego godinu prije uz Hrvatsku imaju Estoniju, Češku, Slovačku, Mađarsku, Bugarsku i Srbiju, a prvi put na listi je i jedna tvrtka iz BiH – Elektroprivreda.

Kao i godinu prije kompanije iz energetskog i naftnog sektora imaju najveći dio u ukupnim prihodima 500 tvrtki, pa tako, primjerice, od deset najvećih šest dolazi iz tog sektora. Prva je kao i 2008. poljska naftna kompanija PKN Orlen koju slijedi mađarski Mol. Među vodećim tvrtkama iz sektora energetike i resursa u blizoj regiji nisu se dogodile velike promjene ni prema zastupljenosti tvrtki ni prema njihovu položaju.

Tvrtke koje distribuiraju naftu i plin zabilježile su znatan pad prihoda, između 20 i 30 posto, i to zbog pada cijena nafte i plina. Budući da su cijene električne energije bile stabilnije, prihodi tvrtki u tom sektoru uglavnom su slični onima iz 2008. Najveća tvrtka iz sektora energetike i resursa u jadranskoj regiji u prošloj godini bila je Ina s prihodom od 2,78 milijardi eura, što je gotovo milijardu eura slabiji rezultat nego u 2008. Slovenski Petrol, koji se širi regijom, druga je najveća tvrtka u tom sektoru s prihodima od 2,33 milijarde eura. Treća je srpski EPS, a s malom razlikom u prihodima slijedi je HEP.

Kapitalne investicije pričekat će bolje dane i kad je riječ o proizvodnom sektoru, kaže Marina Tonžetić, direktorica u Odjelu za reviziju u Deloitteu. Naime, ne može se očekivati kratkoročno poboljšanje stope izravnih stranih ulaganja, a tvrtke će se usredotočiti na optimiranje troškova. Iz uže regije na listu 500 najvećih plasiralo se pet tvrtki iz tog sektora, pri čemu je najviše bilo slovenskih. Najbolji plasman ima Revoz Slovenija (105. mjesto) i US Steel Srbija (351. mjesto), s time da se prvi put na listu plasirao Končar (485. mjesto) s 365 milijuna eura prihoda i 20 milijuna eura neto dobiti.

Rezultati hrvatskih tvrtki ponešto su se popravili u usporedbi s okružjem, zbog čega je zemlja na 11. mjestu na regionalnoj ljestvici. Regionalni će se proizvodni sektor polako početi oporavljati prema kraju ove godine i tijekom sljedeće, kad se očekuje rast realnog BDP-a – kaže Tonžetić.

Sljedeća će godina biti bolja i za tvrtke iz sektora potrošačke industrije, s time da će bolje proći one usredotočene na hranu i piće. Visoke kamatne stope u kombinaciji s velikim zaduženjem bit će ključni pokretači spajanja i preuzimanja ili aktivnosti vertikalne integracije ili dezintegracije. Treba očekivati i daljnji uspon trgovačkih marki. Kad je riječ o organski proizvedenoj hrani i piću, predviđamo daljnje povećanje potrošnje iako će se rast usporiti u usporedbi s prijašnjim godinama zbog viših cijena tih proizvoda, uvjetovanih većim troškovima proizvodnje – kaže Slaven Ćurić, menadžer u Odjelu za poslovno sajtovanje u Deloitteu.

Zbog manje potrošnje, odnosno promjene kupovnih navika, manji su i prihodi ključnih igrača potrošačke industrije. No tvrtke iz našeg okruženja (jadranska regija) poboljšale su svoju poziciju. Kao i dosad najbolje su plasirane tvrtke iz tog sektora u našoj regiji Agrokor (18. mjesto), Konzum (80. mjesto) i Mercator (35. mjesto).

Usporavanje je potaknulo i konsolidaciju tog sektora u jadranskoj regiji. Najveća transakcija bilo je Mercatorovo preuzimanje Getroa. Primjetan je i trend povećanja proizvodnje i potrošnje trgovačkih marki.

Kriza s druge strane nije previše utjecala na prihode od prodaje u sektoru farmaceutike. Kao i dosad samo su se tri tvrtke iz jadranske regije plasirale na listu 500 najvećih: Pliva te slovenski Krka i Lek. Farmaceutskim sektorom u našoj užoj regiji tradicionalno dominiraju lokalni proizvođači. S obzirom na globalne trendove može se očekivati konsolidacija na tim tržištima – kaže Janez Škrubej, direktor u Deloitteu.

Naime, globalne igrače privlači približavanje zapadnoeuropskim trendovima potrošnje, niski troškovi radne snage te znanje i iskustvo u tom sektoru u regiji. Očekuje se i daljnja konsolidacija i privatizacija ljekarni zbog porasta udjela bezreceptnih lijekova u strukturi prodaje. Na domaćem se tržištu u okruživanju ljekarničkih lanaca u posljednje dvije godine istaknula Atlantic Grupa.

Kriza nije uzdrimala ni financijski sektor. Iako su se povećali troškovi rezervacija za loše plasmane, većina banaka poslovala je s dobiti. Ivan Fabijančić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu, tvrdi da je dobit prije rezervacija ostala na razini iz 2008. ili je porasla zbog većih kamata. U usporedbi s 2008. dvije ‘nove’ banke iz jadranske regije uspjele su se plasirati na listu 50 vodećih banaka u Srednjoj Europi (slovenski NKBM na 45. i Hypo banka Hrvatska na 48. mjesto), pa je tako iz uže regije na ljepši sedam banaka.

Unicredit je i dalje najveća bankarska grupacija na području Hrvatske, Slovenije i Srbije, s aktivom od gotovo 19,5 milijardi eura. Najveća članica grupe i dalje je Zagrebačka banka, koja se uspela za dvije pozicije na 10. mjesto, napredovala je i slovenska Nova ljubljanska banka (7. mjesto), a PBZ je pak napredovao na 22. poziciju.

Ipak, vodećih devet osiguravajućih tvrtki iz uže regije zadržalo se među 50 vodećih. Riječ je o srpskim osiguravateljima Dunavu i DDOR-u, slovenskom Triglavu, Zavarovalnici Maribor, Adriatic Slovenici i Vzajemni te hrvatskim Croatia osiguranju (15. mjesto), Eurohercu (45.) i Allianzu Zagreb (48.). Usporede li se, dakle, rezultati hrvatskih tvrtki na najnovijoj Deloittevoj listi 500 najvećih Srednje Europe, veseli povećanje broja kompanija, ali ne i razina ostvarenih prihoda. Oni su, naime, gotovo na razini 2008. iako je na listi pet domaćih kompanija više.

Situacija će se slijedeće godine zasigurno promijeniti, posebno uzme li se u obzir uvrštenje Atlantic Grupe na rang-listu koja je akvizicijom Droge Kolinske prihode od prodaje podigla na razinu od 627 milijuna eura, što je prema ovogodišnjem poretku dovoljno za 272. mjesto u Srednjoj Europi.