Pune ruke posla za odvjetnike

Samo je naoko dobra vijest prepravak očekivanog ovogodišnjeg pada BDP-a koji je iznio analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić. Umjesto 2,5 posto očekuje da ćemo zbog turizma pasti ‘samo’ 1,8 posto. I to bi bila jedina dobra vijest iz njegovih najnovijih analiza. Ono loše teško se može nabrojiti – deficit proračuna buja na sedam posto, pad investicija bit će veći od 10 posto, vanjski dug prelazi 106 posto BDP-a, cijena refinanciranja države premašuje potencijalnu stopu rasta od dva posto, očekuje nas stagflacija. I tako dalje. Vlast bi najviše trebalo protesti to što Stojić možda ima najmračnije prognoze među analitičarima, ali, nažalost, prečesto i najtočnije.

Ako se pokaže točnim da je član Uprave Hrvatskih šuma Darko Beuk u utorak uhićen zato što je u vrijeme dok je bio predsjednik Uprave te državne tvrtke poslovao s Fimi-Medijom, moglo bi to ispasti samo prvo u novom valu uhićenja. Ako je Beukov krimen to što se nije oglasio o nalog Ive Sanadera, izrečen na sastanku na kojemu je bilo još 20-ak čelnika državnih tvrtki, koji su također manje-više poslušno odradili ono što se od njih tražilo, svima njima bilo bi preporučljivo da imaju pripremljen kovčeg s nužnim stvarima. I odvjetnike s uvjerljivom obranom. No to vjerojatno već imaju.

Bivšem premijeru Ivi Sanaderu nije mogao biti uručen poziv za svjedočenje pred saborskim povjerenstvom za Inu, i to dok je bio okružen službenim tijelom na račun hrvatskih poreznih obveznika. U međuvremenu je Sanader ostao bez privilegija da bude čuvan na račun proračuna pa ga od uručenja poziva mogu zaštiti jedino vlastiti tijelohranitelji ili pak neprekinuti boravak u inozemstvu sve do 23. listopada, dokad će raditi saborsko povjerenstvo za Inu.

Argumenti hrvatskih čelnika banaka protiv uvođenja poreza na banke očito nisu bili dovoljni, pa je u posjet premijerki Kosor prošlog tjedna došao osobno Alessandro Profumo, predsjednik Uprave UniCredit grupe, većinskog vlasnika Zagrebačke banke. Gospodin Profumo biranim je riječima hrvatskoj javnosti objasnio da bi uvođenje takva poreza bilo pogrešno, i to ‘ne toliko za nas koliko za zemlju’. U razgovoru s premijerkom zacijelo je bio izravni nego u razgovoru s novinarom, a pretpostavka je da je tom prigodom upotrebljavao i izraze poput ‘refinanciranje državnog duga’, ‘financiranje deficita državnog proračuna’ i tome slične s pomoću kojih premijerka može zaboraviti na ideju posebnog oporezivanja banaka.

Neki ljudi jednostavno imaju natprosječno razvijen njuh za miris novca i dobro ih je slijediti. Pa ako Davor Štern smatra da je mudro baviti se obnovljivim izvorima energije, pouku bi iz toga mogli izvući svi oni koji u letargiji koja vlada na burzi ne znaju u što ulagati. Štern sa svojim partnerima Borisom Keiserom i Jankom Gogoljem osniva Central European Clean Energy Fund, 100 milijuna eura težak fond za ulaganje u obnovljive izvore. Osnivači žele preduhriti inozemne fondove koji bi u Hrvatskoj htjeli financirati slične projekte, a novac planiraju prikupiti na međunarodnom tržištu. Osim u Hrvatskoj planiraju ulagati u okolnim zemljama, i to u sve vrste obnovljivih izvora, odnosno hidroelektrane, vjetroelektrane, solarni elektrane i kogeneracijske sustave.