Samo će Hrvatskoj i Rumunjskoj pasti BDP

Dvoznamenkasti rast kojim su se hrvatski menadžeri kitili pred zapadnoeuropskim kolegama danas je samo uspomena. Europa izlazi iz recesije, a u hrvatskim podružnicama multinacionalki budžetira se pad od desetak posto.

Količina je bio vaš rast prošle godine? To je bilo jedno od najboljih pitanja koje je proteklih godina mogao dobiti menadžer iz hrvatske podružnice globalne kompanije na godišnjem skupu svoje korporacije. Dvoznamenka brojke koje su se kitili pred zapadnoeuropskim kolegama, pa i onima sa zasićenijih tranzicijskih tržišta, danas su samo davna uspomena.

Dok se druga gospodarstva, i razvijena i tranzicijska, oporavljaju i njihovi BDP-ovi ulaze u plus, u Hrvatskoj je situacija i dalje negativna i neizgledna. Multinacionalke to ne vole, pa su se i njihovi menadžeri od zvijezda kojima su kolege zavidjeli pretvorili u one ‘problematične’ premda su šefovi i u vrijeme najvećih skokova u rastu prihoda smirivali strasti brzorastućih menadžera stavom da se to i očekuje od nerazvijenog tržišta.

Danas pak većina hrvatskih podružnica globalnih korporacija planira pad prihoda od 10-ak posto, što je, kažu menadžeri iz nekoliko takvih kompanija, prilično loše. Od samog pada prihoda alarmantniji su padovi u količinama prodane robe, posebno kad je riječ o robi široko potrošnje, s obzirom na to da je pad prihoda donekle amor-

• U toj štednji multinacionalke nisu bile prerađive, više se štedjelo po segmentima jer je njima općenito mnogo lakše kad zapadnu u teškoće s obzirom na zaleđe matične korporacije – kaže Marko Slunjški iz Sense Consultinga dodajući da se u krizi povećava sinergija između majki i kćeri, optimiraju troškovi u korporaciji i iskorištavaju zajednički resursi.

Cemex je, s obzirom na to da se bavi proizvodnjom cementa, koja ovisi o građevinskoj aktivnosti u Hrvatskoj, zabilježio golem pad.

• Na globalnoj razini zabilježili smo pad operativnog rezultata od 17 posto u prvom polugodištu 2010. u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a u Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci zabilježen pad veći od 25 posto – kaže predsjednik Uprave Cemexa Hrvatska Trpimir Renić dodajući da se hrvatsko tržište cementa smanjilo za više od trećinu u posljednjih godinu i pol i da i dalje ne pokazuje rast.

U multinacionalnim godišnjim budžetima vjerojatno imati marketing agencije u koje se iz budžeta tih kompanija godišnje slijevaju stotine milijuna kuna – kaže Dragan Munjiza, predsjednik Uprave Ga stro Grupe.

Više-manje sve korporacije smanjuju budžete za marketing, edukaciju, sele se na jeftinije lokacije. Drugim riječima, smanjuje se sve što nije temeljna djelatnost.

Menadžere u multinacionalkama mogu doista zabrinuti predviđanja daljnog oporavka hrvatskoga gospodarstva i potrošnje, odnosno zao- stajanja za regijom u oporavku. Prema predviđanjima Hypo Alpe-Adria-Banke Hrvatska će uz Rumunjsku biti jedina zemlja u regiji koja će ove godine zabilježiti pad BDP-a, a bit će i među zemljama s najmanjim rastom u idućoj godini, koji se danas procjenjuje na 1,6 posto.

Već od početka godine Europa i svijet polako izlaze iz ekonomske krize, ali hrvatsko gospodarstvo i dalje grca u recesiji koja ga je pogodila još sredinom 2008. S druge strane Slovenija, Srbija i Mađarska bilježe rast BDP-a, a znakove oporavka pokazuju i BiH te Crna Gora, tako da je Hrvatska ostala jedina crna ovca u susjedstvu. U Mađarskoj i nekim drugim zemljama oporavak je nesiguran, ali gospodarstvo je barem prestalo padati.

• Druge tranzicijske zemlje koje su bilježile visoke stope rasta relativno su se brzo oporavile, a Hrvatska i dalje stagnira – kaže Marko Slunjski iz Sense Consultinga.

Visoka očekivanja od prodajnih menadžera zajednička su karakteristika domaćih i multinacionalnih kompanija.

• Svjedoci smo da gotovo nikakav rezultat nije dovoljno dobar i da se stalno traži i očekuje više. Situacija je teška, pritisci su veliki i ljudi pucaju po šavovima. Poslodavci očekuju najveću efikasnost, pronalaženje novih izvora prihoda, tržišnih niša, kreativnost, i to uza što manji trošak kako radne snage tako i marketinga te popratnih službi. Nova radna mjesta teško se odobravaju, pa je danas često i količina posla veća – kaže Sanja Brkić-Fakleš iz Pedersen&Partnersa dodajući da razlike u odnosu poslodavaca i središnjica prema menadžerima u podružnicama ovise o različitim fazama razvoja ili pada pojedinih tržišta.

Kad je riječ o primanjima, fiksni dio najčešće se ne mijenja, ali i ne smanjuje. Smanjili su se bonusi i razne druge nagrade – jednostavno ih nema zbog slabijih rezultata ili su prilično smanjeni.

Na mapi multinacionalnih korporacija Hrvatska više nije najpoželjnija meta, a nije li dosad bila osobito atraktivna za strane menadžere, tek danas to nije. Osim možda za one željne dokazivanja u nemogućim uvjetima ili početnike koji ionako ne mogu birati u koju će ih državu gazda poslati na kaljenje.