Za četvrtinu manji doprinos za šume

Obveza plaćanja naknade za šume određena je u postotku od ukupnog prihoda, a stopa je od 1. srpnja 2010. smanjena s 0,07 na 0,0525 posto. Vlada je tu mjeru donijela radi smanjenja opterećenja gospodarstva, ali nije riješena dvojba tko taj doprinos mora plaćati.

‘Samostalci’ ne moraju plaćati ‘zeleni porez’. Novoosnovane pravne osobe i pravne osobe koje su u 2010. počele obavljati gospodarsku djelatnost ne plaćaju predujmove za 2010. godinu. One su dužne ukupnu godišnju obvezu podmiriti po konačnom obračunu za 2010., najkasnije do 30. travnja sljedeće godine.

Fizičke osobe koje obavljaju registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja od koje, bilo po vlastitoj odluci bilo na osnovi zakonske prisile, umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobit nisu obveznici plaćanja naknade za šume.

Osnovica za obračun naknade jest ukupan prihod ostvaren u tekućoj godini poslovanjem na domaćem i na inozemnom tržištu, ali se on umanjuje za prihode iskazane zbog ukidanja dugoročnih rezerviranja, prihode od naplaćenih prethodno otpisanih potraživanja i prihode od dividendi i udjela u dobiti.

Isključivanje nabrojenih stavaka iz osnovice za obračun naknade za šume nije nikakva dodatna olakšica za poduzetnike, nego samo tehnika kojom se izbjegava plaćanje dvostrukih iznosa naknade na istu osnovicu. Prihod tekuće godine po osnovi ukidanja dugoročnih rezerviranja nije novi ostvaren prihod od poslovanja, nego je nastao zbog tehničke knjiženja kojom se u porezu osnovicu naknadno vraćaju iznosi koji su prije bili rezervirani za određene troškove i umanjivali su osnovicu poreza na dobit, a nisu utrošeni za namjene za koje su rezervirani. Isto je i s prihodima od naplaćenih prethodno otpisanih potraživanja koja su već bila u osnovici za obračun naknade u prijašnjim godinama kad je nastalo potraživanje. Isključivanje prihoda od dividendi i udjela u dobiti također je samo izbjegavanje udvostručenja obveze jer se ti prihodi ostvaruju na osnovi isplate dobiti drugog poslovnog subjekta, a taj je drugi subjekt na svoje prihode već obračunao naknadu za šume.

Obveznici plaćanja naknade za šume tijekom godine plaćaju trojmešecne predujmove obračunate na osnovicu ukupnog prihoda iz prethodne godine, a na kraju poslovne godine sastavljaju konačan obračun i uplaćuju eventualne razlike, odnosno utvrđuju pravo na povrat preplaćenih iznosa. Za treće tromjesečje 2010. godine koje obuhvaća razdoblje od srpnja do rujna obveza dospijeva 30. rujna 2010. i ta će obveza biti plaćena u umanjenoj iznosu u odnosu na prva dva predujma.

Poslovni subjekti mogu jednostavno već određen predujam umanjiti za 25 posto, koliko je smanjena stopa obvezne naknade. Konačni obračun naknade za šume će se za 2010. godinu sastavljati prema prosječnoj stopi od 0,06125 posto, koja je aritmetička sredina stope iz prvog i stope iz drugog polugodišta. Zbog primjene prosječne stope u godišnjem obračunu za 2010. tvrtke koje tijekom godine imaju neravnomjerno raspoređenu dinamiku ostvarivanja prihoda mogu biti u poziciji ostvariti povrat preplaćenih iznosa naknade ili po konačnom obračunu platiti razliku. U slučaju da se po končanom obračunu iskaže preplata, preplaćeni iznosi automatski se smatraju predujmom za sljedeće razdoblje, a samo se iznimno vraćaju.

Naknada za uporabu općekorisnih funkcija šuma jest vrsta ekološke naknade propisanog Zakona o šumama, a plaćaju je sve pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Namijenjena je unapređenju gospodarenja šumama i prihod je Hrvatskih šuma. Obveznici plaćanja naknade nisu samo trgovačka društva nego ustanove i drugi oblici organiziranja pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. No u praksi se javljaju prijepori o tome što je gospodarska djelatnost. Primjerice, prema stajalištu Hrvatskih šuma, obveznici plaćanja naknade jesu ljekarne iako se one osnivaju prema Zakonu o ustanovama. Identično bi pravilo trebalo vrijediti i za druge ustanove osnovane sa svrhom stjecanja dobiti. U praksi ima i obrnutih primjera kad trgovačka društva obavljaju djelatnosti koje nisu gospodarske, ali se obavljaju radi stjecanja dobiti (npr. trgovačka društva osnovana za obavljanje zdravstvenih djelatnosti). Svakako je uputno da poslovni subjekti kod kojih postoji dvojba o tome jesu li obveznici plaćanja naknade za šume prije isteka poslovne godine zatraže odgovor od Hrvatskih šuma. Naime, kontrola i nadzor plaćanja naknade u nadležnosti je Hrvatskih šuma, a ne porezne uprave.