Bijenale arhitekture u Veneciji

Ove je godine Zlatnog lava za najbolju nacionalnu prezentaciju dobila Kraljevina Bahrein. Hrvatska nije ni bila u konkurenciji zbog havarije svojega plovećeg paviljona, ali još se nadamo da će se Brod popraviti i pokazati do završetka smotre.

Venecija je stalno mjesto susreta s umjetnošću i kulturom. Do 21. studenoga ondje se održava 12. međunarodni bijenale arhitekture. Cijelu je ovogodišnju priredbu na temu ‘Susret ljudi u arhitekturi’ koncipirala japanska arhitektica Kazuyo Sejima, prva žena na čelu te najveće svjetske smotre tijekom 24 godine postojanja. Velike i male svjetske države nadmeću se radikalnim idejama što inovativnijeg oblikovanja arhitekture i socijalnoga života ljudi povezanog s ekološkim standardima i suvremenom tehnologijom. U Arsenaleu i Giardinima stalni se sudionici, ‘velike sile arhitekture’, nadmeću pod istim uvjetima sa zemljama koje prvi put sudjeluju na Bijenalu kao što je to ove godine Kraljevina Bahrein, dobitnica Zlatnoga lava za najbolju nacionalnu prezentaciju. Kao mlada nada arhitekture glavnu je nagradu dobio Japancac Yunya Ishigami, i to za prostornu instalaciju, studiju zgrade koja nije ograničena zatvorenim zidovima. Zlatni lav za životno djelo otišao je pak u ruke poznatoga nizozemskog arhitekta, urbanista i teoretičara arhitekture Rema Koolhaasa, dobitnika Pritzkerove nagrade 2000., autora Središnje knjižnice u Seattleu, Pradine robne kuće na Beverly Hillsu, muzeja Kunsthau u Rotterdamu i dr.

Veliku pozornost domaće, ali i svjetske, javnosti izazvao je ove godine i hrvatski nastup na Bijenalu, posebice stoga što je otvoreno manifestacije obilježilo oštećenje plovećega paviljona tijekom ploviođe od Rijeke do Venecije, zbog čega je nadomak cilju izostala najavljenja.

Brod/The Ship/ La nave trebao je biti kratkotrajna (dvodnevna) dodana vrijednost izložbi postavljenoj u Arsenalu – u formi ilustrativnih filmskih i tiskanih grafičkih materijala koji se slažu u knjigu predstavljena je transformacija čvrste gradnje paviljona u mogućnost svaki put drukčijeg definiranja paviljonskog prostora. Uz neke prilagodbe mogao bi se višekratno upotrebljavati za buduće hrvatske nastupe na Bijenalu s obzirom na to da naša država od osamostaljenja nema stalni prostor jer si je Srbija prigrabila nekadašnji jugoslavenski paviljon, sagrađen 1938.

Hrvatski su paviljon domaći i svjetski mediji prepoznali kao radikalnu ideju komuniciranja u arhitekturi, izvršno popraćenu web-prezentacijama, pisanim i slikovnim priložima. I dalje postoji želja da se Brod popravi, pokaže u Veneciji do završetka smotre te napokon preda na upravljanje Rijeci i tamošnjemu Muzeju moderne i suvremene umjetnosti.