Najveći zalogaj – javna poduzeća

Udruga malih i srednjih poduzetnika: Zalažem se za američki model, prema kojem velika tvrtka, dobije li posao na javnom natječaju, ima obvezu podijeliti ga s lokalnim kompanijama i malim poduzetnicima.

Birodom: Izvan centraliziranog sustava javne nabave ostali su HZZO, HZMO i Zavod za zapošljavanje, a na njih otpada 50 posto potrošnje svih ministarstava.

Za male poduzetnike postoji realna opasnost da neće moći konkurirati velikima na javnim poslovima ako se ne udruže, kaže Siniša Ravlić iz Adria grupe. Orlović, predsjednik Udruge trgovaca uredskom opremom i vlasnik tvrtke Birodom, vidi izlaz za male i srednje tvrtke. Dok postoji ta mogućnost, i male tvrtke imaju pristup centraliziranoj javnoj nabavi. Njihov uspjeh ovisi o suradnji koja će se sada morati pojačati – kaže Orlović. Izazov u tom smislu postaje, dodaje, prepoznati dobrog partnera jer ugled cijele zajednice može biti na rušen zbog jedne loše članice, zbog čega se na kraju mogu izgubiti poslovi.

Problem je i u tome, kažu naši sugovornici, što je sustav centralizirane javne nabave obuhvatio samo tijela središnje države na koja otpada 10-ak posto ukupne javne nabave koja je u 2009. bila 39,6 milijardi kuna. Naime, u sustav centralizirane javne nabave Vladinom je odlukom uključeno 16 ministarstava, tri središnja državna ureda, devet državnih upravnih organizacija i Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade. U prošloj godini od ukupnog iznosa vrijednosti javne nabave za javne radove izdvojeno 22,6 milijardi kuna, za usluge 8,6 milijardi, a za robu 8,4 milijarde kuna. Osim središnje države obveznici su provođenja postupaka javne nabave općine, gradovi i županije, sudovi, Državno odvjetništvo, HAZU, HRT, arhivi, visoka učilišta, HZZ, HZZO, HZMO i najveći zalogaj – javna poduzeća. Naime, otprilike 65 posto vrijednosti svih ugovora sklopila su javna poduzeća. Ona, ali ni HZMO, odnosno HZZO te Zavod za zapošljavanje, za sada nisu predviđeni za ulazak u središnju javnu nabavu. Na ta tri zavoda otpada 50 posto potrošnje svih ministarstava – kaže Orlović ilustrirajući dio koji je također ostao izvan centraliziranog sustava. Razlozi su, navodno, malen kapacitet Ureda, koji sada ima desetak zaposlenih, to što se sustav tek počeo graditi te veličina javnih poduzeća i mirovinskog te zdravstvenog sustava.

U Uredu za središnju javnu nabavu na čelu s Draženom Ivanušecom počeli su provoditi prve postupke centralizirane nabave za obveznike primjene središnje javne nabave. U tijeku su natječaji za najam automobila operativnim leasingom, nabava automobila, kombija i motocikala u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, nabava univerzalnih poštanskih usluga te tonera i tinti, a počela je i nabava goriva i električne energije. Ilustracije radi, natječaj za nabavu tinti i tonera u centraliziranoj nabavi vrijedi 40 milijuna kuna na dvije godine, što je znatno veći iznos od dosadašnjih pojedinačnih natječaja. Glavni razlog zbog kojeg se počela ujedinjavati javna nabava jest, kao što je to u travnju objavila premijerka, štednja. Procjenjuje se da će rad novoosnovanog Ureda za središnju javnu nabavu rezultirati godišnjom uštedom od 340 milijuna kuna. Upućeni su malo oprezniji pa kažu da je i u tom opsegu centralizacije riječ o vrlo zahtjevnom zadatku i da će se tek u dvije-tri godine vidjeti konkretna ušteda. Prema iskustvima europskih zemalja, centralizirani sustav javne nabave donosi uštedu od pet do 30 posto, ovisno o predmetu nabave. U Hrvatskoj se najveća ušteda, do 30-ak posto, očekuje u telekomunikacijskim uslugama.