Za razliku od ostalih Atlanticovih biznisa Neva ne bilježi visoke stope rasta, a s obzirom na to da su joj konkurencija najveće svjetske kompanije, taj se trend teško može promijeniti. Zbog toga, kao i Atlanticova preuzimanja Droge Kolinske, analitičari očekuju da neće dugoročno ostati u Tedeschijevu portfelju.
Emil Tedeschi tu je tvrtku kupio 2003. u sklopu Plivina rješavanja netemeljnog biznisa. Vrlo je brzo promijenio negativan trend tvrtkina poslovanja, pa je tako već prvu godinu Neva u Atlanticovu sustavu poslovala pozitivno (u Plivi je prije toga tri godine zaredom bilježila gubitke).
Prvih godina ostvarivala je i dvoznamenkasti rast prihoda zahvaljujući akviziciji Melema, snazi Atlanticove distribucije, novim proizvodima te brendovima s dugom tradicijom. No od 2007. prihodi ili lagano padaju ili stagniraju. Na poslovne rezultate negativno je utjecala i recesija, pa je tvrtka prošle godine zabilježila pad prihoda od 7,6 posto (u prvom polugodištu ove godine tvrtka kreće uzlažnim putem – poslovni su prihodi bili 13 posto veći od prošlogodišnjih).
Na bolje rezultate od navedenih, smatraju poznavatelji tržišta, Neva teško može računati. Kad ju je Tedeschi kupio, to je već bio zreo biznis, a i konkurenti s kojima se Tedeschijeva kozmetička tvrtka bori najveći su svjetski proizvođači poput Beiersdorfa i P&G-a.
Uzme li se to u obzir, tržišni položaj Nevinih proizvoda u Hrvatskoj prilično je dobar. Naime, u kategorijama u kojima je zastupljena u načelu drži vodeće tržišne pozicije, čak i u konkurenciji s velikim međunarodnim korporacijama. Rosal LipBalm npr. ima drugu tržišnu poziciju u Hrvatskoj s 33 posto količinskog i vrijednosnog udjela (Labello 47 posto vrijednosnog i 40 posto količinskog), poziciju broj dva, odmah iza Atrixa, ima i Rosal njega ruku (osam posto udjela), Melem je u sklopu šire gledanog područja univerzalne njege na drugome mjesu iza Nivee, a na izrazito konkurentnom tržištu zubnih pasta Plidenta je tržišni lider ispred Aquafresha (21,5 posto komadnog i 17,3 posto vrijednosnog udjela). Ipak, u odnosu na 2003. te su se brojke uglavnom smanjile. Rosalova linija za njegu lica imala je udjel veći od pet posto, Rosal Lip Balm 46 posto, a veći pomak na više zabilježila je jedino Plidenta jer je prije sedam godina količinski udio tog brenda bio 18 posto.
Neva svoje pozicije posljednjih godina uglavnom brani inovacijama i lansiranjem novih proizvoda. U posljednjim godinama dana asortiman je poboljšan na svim razinama: redizajnirana je i inovirana kozmetička linija Rosal, Melem je dobio i pakiranje u stiku za jednostavnije nanošenje na usne, Plidenta je lansirala vlastitu liniju dentalnog pribora, a na tržište je upravo izašla redizajnirana linija kultnog Ralona upotpunjena novim proizvodom – balzamom Ralon. Pripremaju se i dodatni proizvodi u segmentu muške njegove, jednom od segmenta na globalnom kozmetičkom tržištu koji sve brže rastu.
Osim širenja portfelja kozmetičkih i proizvoda za osobnu njegu proizvodne kapacitete Atlantic posljednjih godina nastoji što više iskoristiti za razvoj proizvoda vlastite robne marke. Privatne robne marke u Nevi su se počele proizvoditi 2003., nakon prekida suradnje s Beiersdorffom, i taj je segment s vremenom sve više jačao. Proizvodnja privatnih robnih marki za tvrtke u Italiji, Njemačkoj, Švicarskoj, Finskoj, Izraelu te za Konzum i Getro Nevi danas donosi devet posto ukupnih prihoda. Taj se udjel namjerava povećavati.
Proizvodnja privatnih robnih marki za druge poslovne subjekte svakako je jedno od sredstava za intenziviranje vlastite proizvodnje. Naši su proizvodi kvalitetom atraktivni nizu uglednih svjetskih dobavljača. Ne treba, naravno, zanemariti ni utjecaj većih proizvodnih volumena na uvjete u nabavi proizvodnih sirovina. U svakom slučaju, aktivnostima našeg Odjela privatnih robnih marki namjeravamo dodatno razvijati proizvodnju tih marki i napraviti i veći iskorak izvan svojega bližeg okruženja.
Privatne robne marke sigurno su dijelom utjecale i na povećanje prihoda od izvoza, a dio zasluga za to nosi i veća zastupljenost na tržištima regije te Atlanticova distribucija. Prije sedam godina izvoz je Nevi donosio 18 posto prihoda, a danas ta tvrtka u izvozu ostvaruje trećinu prihoda.
Ipak, najveći pomaci ostvareni su u profitabilnosti. Osim što je već prvu godinu od preuzimanja Atlantic uspio negativan rezultat pretvoriti u pozitivan, profitne marže iz godine se u godinu popravljaju. Prema podacima Poslovne Hrvatske, od 2007. do 2009. operativna marža povećala se s pet na 15 posto, a neto profitna marža s dva na deset posto. Neto dobit u 2009. u odnosu na godinu prije porasla je 84 posto, po najviše zahvaljujući troškovnoj optimizaciji, ali i pozitivnom neto financijskom rezultatu u odnosu na 2008. S novim proizvodnim pogonom u Rakitju, u koji se Neva preselila prije devet mjeseci, sigurno će se dodatno uštedjeti u poslovanju i povećati profitabilnost.
Zahvaljujući tomu Neva bi trebala imati i više novca za ulaganje u marketing, što joj je itekako potrebno. Bez agresivnih i čestih marketinških kampanja uz, naravno, kontinuirano ulaganje u istraživanje i razvoj nije se jednostavno boriti sa svjetskim kozmetičkim divovima. A čak ni uz ulaganje u inovacije i širenje u regiju uz potporu Atlanticove distribucije Neva teško može očekivati veće stope rasta. To je stabilan biznis, no ipak premalen u kozmetičkoj industriji da bi povećao stope rasta. Upravo zbog toga, kao i ovogodišnjeg Atlanticova preuzimanja Droge Kolinske, analitičari očekuju da Neva neće dugoročno ostati u Tedeschijevu portfelju. Uostalom, njemu se ta investicija dosad već itekliko isplatila. Samo je prodajom nekretnina i zemljišta na kojem se nalazila bivša Nevina tvornica u Tuškanovoj ulici u Zagrebu dobio 48,6 milijuna kuna, a cijelu je tvrtku prije sedam godina kupio za 30 milijuna kuna.
