? ZAPOČETI VLASTITI POSAO

Odluka ovisi o nizu okolnosti: o planiranom opsegu poslovanja, raspoloživom kapitalu, propisima i očekivanoj dobiti. Ipak, budući da u Hrvatskoj problem likvidnosti još nije riješen, PDV može biti ključan kriterij u izboru pravnog oblika pokretanja vlastitog posla.

Nema jednoznačnog odgovora na pitanje je li jednostavnije i financijski isplativije započeti vlastiti posao osnutkom trgovačkog društva ili registracijom obrta. Odluka ovisi o nizu okolnosti: o planiranom opsegu poslovanja, raspoloživom kapitalu, propisima i očekivanoj dobiti.

Novoosnovano trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost tek nakon upisa u registar koji vodi nadležni sud. Izrada osnivačkih akata, postupak javnobilježničkih ovjera i upis obavljaju se u samo nekoliko dana. Uz temeljni kapital, koji ne može biti manji od 20.000 kn, osnivač ili više njih moraju računati s nekoliko tisuća troškova sudskih pristojba, bilježničkih naknada i objave osnutka društva u službenom glasilu. Ako su tako odredili u društvenom ugovoru, odnosno u izjavi o osnivanju društva, te će troškove moći naknadno nadoknaditi od trgovačkog društva.

Fizička osoba koja želi osobnim radom obavljati gospodarsku djelatnost može, ispunjava li propisane uvjete, registrirati obrt. Postupak upisa obrta u obrtni registra obavlja županijski ured za poslove gospodarstva, a troškovi se odnose samo na upravnu pristojbu i izdavanje obrtnice.

Budući da je postupak u tijeku i da već neko vrijeme izlaze različite informacije koje, često i u negativnom kontekstu, uopće nemaju veze sa stvarnim stanjem, ispravno smo postupili odlučivši radi zaštite poslovnih planova ne izlaziti u javnost s imenima partnera dok postupak ne završi. Napominjemo da je to i njihov zahtjev – brane se pak u DIV-u.

I gradska vlast katkad je akter u sličnim pričama. Tako se u Splitu za proširenje zapadne obale gradske luke još ne zna tko će biti investitor i je li riječ o gradskom ili privatnom novcu. Sumnjivo je zašto bi netko investirao u proširenje javne gradske luke, što je pak u interesu Hotela Marjan u vlasništvu gradonačelnika Željka Keruma.

Profesionalni je investitor, čini se, i Milenko Bijedić, sin bivšeg bosanskohercegovačkog političara Džemala Bijedića. Njegov je projekt gradnja ekskluzivnog turističkog naselja u šoltanskoj uvali Livki vrijedan 120 milijuna eura. Njegovi su investitori, doduše, postali poznati, a navodno bi i gradnja trebala početi početkom iduće godine. Bogati strani investitori u tom su slučaju najprije bili talijanski Virtus finance, a sad su britanske investicijske tvrtke Dolphin Capital Investors. Bijedić je kao i Blagaić priču započeo otkupom parcela od privatnih vlasnika.

U ulozi ‘investitora’ bez vlastitog novca često se pojavljuju i tek osnovane tvrtke s jednim zaposlenikom i minimalnim kapitalom. Tako Trgovačko Opatija prodaje atraktivno zemljište u Matuljima zagrebačkom Hemonu, tvrtki čiji je osnivač i jedini zaposlenik Mirko Gajzer. Nije sav problem u tome, nego u činjenici da ta tvrtka unatoč relativno niskoj cijeni od 62 eura po četvornome metru nije imala ni 100 tisuća eura za polog, a kamoli dva milijuna eura, koliko bi ukupno trebalo platiti zemljište. No prema Gajzerovim izjavama, unatoč zanemarivom prihodu i gubitku koji tvrtka stvara financiranje nije problem jer on ‘ima partnera, banaka, prijatelja, raznih suinvestitora’.

Za koncesionara uvale Luke u Tisnom na otoku Murteru nedavno je izabrana zagrebačka Bum gradnja.