Prema promjeni dobiti

Proračunska konsolidacija trenutačno je jedna od glavnih društvenih tema i u Austriji. Ove je godine austrijska Vlada planirala savezni proračunski deficit od 4,5 posto BDP-a i njegovo smanjenje na manje od tri posto BDP-a do 2013. godine. No još nije jasno kako će na novčanik običnog čovjeka utjecati saniranje državnih financija.

Osim općeg Vladina cilja da u 2011. uštedi četiri milijarde eura, od čega 60 posto manjim potrošnjom, a 40 posto ubiranjem većeg prihoda, bankarski doprinos jedini je novi porez koji je do početka jeseni dogovoren u Vladi – potvrđuje nam Leo Szelmeiker iz Ureda austrijskog kancelara Werner Faymann. Poznata je i ukupna visina tog doprinosa – 500 milijuna eura.

Svi ostali mogući porezi temu su aktualnih proračunskih pregovora koji bi trebali biti završeni do kraja listopada. Prof. dr. sc. Hans Pittl s uglednoga međunarodnog austrijskog Instituta za gospodarska istraživanja (WIFO) primjećuje pritom da se u javnosti mnogo više diskutira o manjoj, prihodnoj strani očekivane proračunske konsolidacije, a manje o smanjenju državnih troškova.

Mnogo se može uštedjeti u školstvu, zdravstvu i u raznim subvencijama prometa, kulture, sporta, gospodarstva…

Mnoge subvencije grobovi su milijardi eura, kao one što ih dobivaju Austrijske željeznice – kaže Pittl podsjećajući na to da je Švicarska primjer kako državna željeznica može raditi rentabilno. Općenito, stjecanje remena na polju subvencija Pittl smatra nečim što bi najmanje pogodilo većinu ljudi.

Proračunsku konsolidaciju osjetit će svaki stanovnik. Karakteristika je svake dobre konsolidacije da zbog nje trpi svatko. Ipak, Vlada vjerojatno neće povećati porez na osobni prihod. Veća je vjerojatnost da će se uvesti određeni porezi koje će osjetiti mnogi kao što je dodatni porez na motorna goriva – kaže nam dr. sc. Ulrich Schuh, voditelj Odjela za ekonomiju i financijsko gospodarstvo uglednoga bečkog Instituta za napredne studije (IHS). Osim što je očuvanje okoline ‘u modi’, porez na gorivo ubraja se u one koje ekonomisti nazivaju učinkovitim. ‘Država ga lako ubire, a veoma teško ga je izbjeći’, podsjeća Pittlik.

Čak i oni porezi koje država želi prikazati kao solidaran doprinos imućnim osjetit će, zapravo, širi slojevi stanovništva, smatra Schuh. Može se očekivati da će navedeni ‘bankarski doprinos’ banke prevladati na klijente skupljim kreditima i sl. Dodaje da udarac po džepu neće doći samo od novih saveznih austrijskih poreza nego i zbog povećanih općinskih doprinosa, za vodu, smeće itd., koji će vjerojatno biti veći u mnogim dijelovima Austrije. Schuh i Pittlik slažu se da će Vlada možda smanjiti neke socijalne povlastice, primjerice ukinuti 13. dječji dodatak.

Drugi porezi o kojima se prilično govorilo posljednjih mjeseci, a koji bi trebali pogoditi imućnije stanovnike, vjerojatno neće postati realnost: porez na rast vrijednosti imovine, zatim porezi na darove i naslijeđe (prije nekoliko godina posljednja dva ukinuta su u Austriji), porez na burzovne i slične financijske transakcije, porez na nekretnine… Također nije izgledno da će Vlada odlučiti zaposlenima uzeti veći porez od 13. i 14. plaće. Nadalje, možda će se porez na dodatnu vrijednost uvesti i na nešto od onoga što je sada izuzeto od plaćanja, smatra Pittlik, npr. na kazališne ulaznice.