Kao i u svakoj drugoj djelatnosti, bez inovacija i neprestanog prilagođavanja novonastalim prilikama nema dugoročnog opstanka. Korisnici su sve zahtjevniji i na njihove će se želje, s obzirom na to da ti isti mediji od njih žive, morati više paziti.
K riza medija. Pad prodaje. Pad oglašavanja. Ta tri uzročno-posljedično vezana procesa obilježila su posljednjih desetak godina medijsku industriju, a kao glavni krivac nametnuo se internet. Točnije, besplatni sadržaji. Recesija koja je zahvatila cijeli svijet, pa i medije, zadašnja je samo dodatni udarac otprije prilično ranjenoj industriji. Kao da to nije dosta, pojavile su se i socijalne mreže kao ‘otimači vremena čitatelja’, ali i platforme na koje se odlijeva znatan dio marketinškog kolača.
Logična, no nimalo popularna, posljedica tih događaja jesu otpuštanja novinara i u konačnici pad kvalitete sadržaja. Kako promijeniti taj negativni trend, pitanje je vrijedno ne milijun, nego vjerojatno nekoliko milijardi dolara.
Budući da se besplatne informacije na internetu smatraju najvećim krivcem krize tiskanih medija u svijetu, naplata tih informacija nameće se kao logično rješenje. No kako naplatiti vijesti kad su čitatelji naviknuli dobivati ih besplatno? Kako i koliko naplatiti čitanje novina?
Čudesno riješenje problema mnogi vide u iPadu te se nadaju da bi se vijesti s pomoću toga revolucionarnog uređaja iz Appleove radionice mogle naplaćivati na isti način kako se naplaćuje skidanje pjesama ili aplikacija na iPodu, odnosno iPhoneu. Pojedini izdavači, poput Conde Nasta, vjeruju da će za 15-ak godina čak 40 posto njihove prodaje dolaziti od potrošača koji će plaćati čitanje novina putem iPada ili sličnog uređaja. A i Apple na tome planira zaraditi – prema nekim informacijama najvjerojatnije će uzimati 30 posto od svih pretplata na novine putem iPada i čak 40 posto zarade od marketinga.
