Starbucks s više od 13,5 milijuna ‘lajkova’ i milijun ‘tvitova’

Istraživanje servisa famecount.com pokazuje da je Starbucks s više od 13,5 milijuna ‘lajkova’ i milijun ‘tvitova’ najpraćeniji brend na svijetu. Starbucks na Facebooku ima dvostruko više sljedbenika nego prvih deset brendova na Twitteru. Slijede ga Coca-Cola, Oreo, Skittles i Red Bull. Rang-lista top pet najpopularnijih brendova na društvenim mrežama pokazuje da su svi iz prehrambene industrije. Također, vrlo su popularni modni brendovi poput Victoria’s Secreta, Zapposa (najpoznatija svjetska web-trgovina za kupnju obuća), Zare i H&M-a.

Upravo se zbog toga na društvenim mrežama vrlo dobro snalaze geekovi naviknuti na internetsku komunikaciju te ugostitelji koji znaju da dobra mušterija nije samo ‘Vi’, već višestruko ‘ti’ – ističe Brezak Brkan.

Šola Oršić upozorava da društvene mreže nemaju kontrole, što znači da će se kad-tad pojaviti i neki negativni komentar, no i negativni komentari imaju svojih prednosti.

Sve dok nisu uvredljivi ili diskriminirajući, oni mogu biti dragocjeni jer je mišljenje nezadovoljnog klijenta, kupca ili korisnika vrlo važno. To je izvrsna prilika da zahvaljujući društvenim mrežama tvrtke poboljšaju svoje usluge – objašnjava. Neki od odličnih primjera toga kako se tvrtke koriste Facebookom za neformalnu komunikaciju s potencijalnim kupcima iz potrošačkog sektora; potvrđuju to Gorenje Hrvatska, Ledo, Lero, Konzum. Tu društvenu mrežu koristi i Volksbanka te konzultantske kuće poput Economist Intelligence Unita, raznih poslovnih škola i medija te institucije i vlade zemalja koje se žele približiti svojim građanima. U skupini korisnika društvenih mreža našao se i Vipnet kojemu one također omogućuju izravnu komunikaciju s odabranom ciljnom skupinom, ali i pružanje korisnicima jedino za njih korisnih i zanimljivih obavijesti.

Koliko smo u tome uspješni govori podatak da Tomatova fan-stranica na Facebooku ‘Nije Darinka, Ante je’ danas broji oko 118 tisuća članova – objašnjava Du-bravka Jusić, rukovoditeljica Korporativnih komunikacija Vipneta koji surađuje s kreativnim agencijama te ističe da su im važni svi komunikacijski kanali na čemu intenzivno rade.

Tvrtke usredotočene na prodaju svojih proizvoda i usluga drugim poslovnim subjektima smatraju da njima Facebook nije važan. No možda i nije primaran, ali stručnjaci naglašavaju da svakako mora biti važan i da se ne smije ignorirati.

Ne smijemo zaboraviti da su među njihovim korisnicima i vrlo ugledni i visokopozicionirani menadžeri, vlasnici tvrtki, političari i utjecajni ljudi. Njima se možemo obratiti na formalni način ali i, putem društvenih mreža, na opušteniji neformalni način – upozorava Maras Juričić.

Neshvatljivo je da neke od vodećih hrvatskih kompanija nisu prisutne na društvenim mrežama, govori i Šola Oršić, a slično je i s visokotehnološkim kompanijama, IT kompanijama, telekomunikacijskim tvrtkama koje zanemaruju ovaj oblik komunikacije i zapravo zaostaju za trendom.

Iako su Facebook i Twitter daleko najjače i najveće mreže, tu je i društvena mreža za poslovnu zajednicu LinkedIn, a u posljednje vrijeme snažno rastu i geolokacijske mreže poput Foursquarea i Gowalla. Tvrtka koja prva počne eksperimentirati s drugim mrežama uvelike će profitirati, smatra Brezak Brkan. Napokon, brojni su primjeri inozemnih tvrtki pokazali da pomoću društvenih mreža one mogu biti, zbog svojih promotivnih vrijednosti i kredibiliteta, lokomotiva koja će ubrzati izlazak tvrtke iz recesije.

Prebrodimo li strah od kontrole, društvene su mreže definitivno nadogradnja komunikacije bez koje se danas ne može. Društvene mreže nisu budućnost, one su sadašnjost – zaključuje Šola Oršić.