U posljednje vrijeme svi govore o stresu i o njegovu lošem utjecaju na zdravlje općenito, a posebno na organe poput srca. No rijetko se pitamo kako on točno djeluje na nas, ima li i na tom području predrasuda i mitova koji uopće nemaju temelja. Kad smo u stresnoj situaciji, u tijelu se događa niz promjena koje se nazivaju odgovorom na stres – riječ je, zapravo, o mobilizaciji energije i iskorištavanju, odnosno iscrpljivanju, nakupljene energije.
Emocionalni nam stres tako s jedne strane pomaže da budemo učinkoviti u životu, a s druge strane utječe na rad srca zadajući mu više posla. Naime, potiče proizvodnju adrenalina, vrlo korisnog hormona koji nam omogućuje da reagiramo na iznenadne poticaje. Međutim, njegovi učinci u tijelu ne bi trebali biti predugi. Naime, adrenalin koji povećava dotok kisika do srca i mozga ubrzava otkucaje srca povećavajući tako arterijski tlak. Na duge je staze taj mehanizam štetan jer je riječ o superposlu za srce i arterije, koji se pod njegovim djelovanjem očito umaraju.
Već se dulje stres povezuje sa srčanim udarom, posebno kod osoba s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, ali danas je istraživanje na tom polju koje su proveli znanstvenici na Odjelu za epidemiologiju i javno zdravlje na University College u Londonu napokon raskrštio s nekim mitovima i predrasudama. Otkrili su da izvori emocionalnog stresa mogu kod osoba s kardiovaskularnim rizikom usporiti vraćanje krvnoga tlaka na normalne vrijednosti u stresnim trenucima, povećavajući tako izgleda za infarkt. Stres kod takvih osoba povećava i hematičku koncentraciju pločastih krvnih zrnaca, važnih za koagulaciju.
